KLJAKOVIĆ, Vojmir

KLJAKOVIĆ, Vojmir, povjesničar (Makarska, 10. XI. 1916 — Beograd, 24. II. 1986). U Splitu završio srednju tehničku školu 1939. i službovao u ispostavi Banske vlasti Banovine Hrvatske 1940–41. Vrativši se iz Travanjskoga rata, otpušten jer je odbio izjaviti lojalnost talijanskim vlastima te radio u brodogradilištu. U rujnu 1943. pristupio partizanima, a 1944. KPJ; zapovijedao topničkom baterijom (4. dalmatinske brigade i 26. divizije), divizionom i brigadom (9. divizije), potom bio načelnik štaba artiljerije 45. divizije JA. Od 1947. znanstveni suradnik u njezinu beogradskom Vojnonaučnom i izdavačkom institutu (od 1949. Vojnoistorijski institut); umirovljen 1977. u činu pukovnika. Isprva se bavio borbenim djelovanjem NOV i PO te njemačkih i talijanskih postrojba na jugoslavenskom području 1941–45, poslije strateškim i političkim okružjem partizanskoga pokreta, njegovom naravi, utjecajem na opći tijek rata i odnosom sa Saveznicima, zaslugama J. Broza te značenjem ZAVNOH-a i AVNOJ-a, ali i djelatnošću izbjegličkih vlada te četništvom. U okviru tematskih i interpretativnih ograničenja tadašnje historiografije iskazao se temeljitim pristupom, argumentiranim prosudbama i kritičkim osvrtima (primjerice na djela F. Čulinovića, S. Nešovića, D. Plenče, V. Terzića), a znatan su odjek imali i njegovi popularno-publicistički prinosi (dijelom o široj tematici II. svjetskoga rata), u kojima pripovjedačka sastavnica mjestimice nadvladava suzdržanost izričaja. Surađivao u beogradskim izdanjima Narodna armija (1950, 1952, 1972–73, 1977–79, 1984), Vojnoistorijski glasnik (1950–51, 1954, 1960, 1964, 1967–72, 1974–75, 1977–81), Istoriski atlas Oslobodilačkog rata naroda Jugoslavije 1941.–1945. (1952), Trideset dana (1952), Vojno delo (1955, 1962), Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije 1944–1945. (1957), Vojna enciklopedija (oba izd., redaktor), Jugoslovenska revija za međunarodno pravo (1961), Vojni glasnik (1961–63, 1977), Jugoslovenski istorijski časopis (1964–66, 1969), NIN (1966, 1972–74, 1980), Neretva—Sutjeska 1943 (1969), Prilozi za istoriju socijalizma (1969), Teritorijalna odbrana u našem sistemu opštenarodne odbrane, 2 (1970), Komunist (1971, 1981), Gledišta (1972–73), NOR i revolucija u Srbiji 1941–1945 (1972), Politika (1972, 1979), 4. jul (1973, 1985), Front (1973), Opšta enciklopedija Larousse (1973), Politički život Jugoslavije 1914–1945 (1973), Ustanak u Jugoslaviji 1941. godine i Evropa (1973), AVNOJ i narodnooslobodilačka borba u Bosni i Hercegovini 1942–1943 (1974), Treći program Radio Beograda (1976), Borba (1977, 1982), Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita, 1–2 (1978, 1988²), Narodnooslobodilački rat i socijalistička revolucija u Jugoslaviji u završnoj etapi Drugog svetskog rata (1978), Tito i revolucija (1979), Vojno-političko savetovanje u Stolicama (1980), Međunarodna politika (1981), Vojni leksikon (1981) i Razgovor o knjizi Vladimira Dedijera »Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita« (1982), časopisima, novinama i zbornicima Glas Slavonije (1952), Hrvatsko kolo (1955), Vjesnik u srijedu (1959), Mornarički glasnik (1961–62), Zadarska revija (1962), Pregled (1963, 1977), Značenje drugog zasjedanja AVNOJ-a za socijalističku revoluciju u Jugoslaviji (Zagreb 1963), Putovi revolucije (1964–65), Prilozi Instituta za istoriju radničkog pokreta u Sarajevu (1968; Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu 1984), Časopis za suvremenu povijest (1969–73, 1975, 1977, 1982), Glasnik na Institutot za nacionalna istorija (Skoplje 1969), Krčki zbornik (1970), Drugi svjetski rat i mir među narodima (Zagreb 1972), Zbornik Instituta za historiju radničkog pokreta Dalmacije (1972, 1975), Dometi (1973, 1977), Poruka borca (1973), 1941. u istoriji narodâ Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1973), Vjesnik (1973), Le zone libere della Resistenza italiana ed europea (Novara 1974), Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika BiH (1976–77), Iskustva (1976), Pazinski memorijal (1976, 1982), Banja Luka u novijoj istoriji (Banja Luka 1978), Nastava povijesti (1978–79), Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji 1941–1945 (Prijedor 1980), Rilindja (Priština 1980), Split u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji 1941–1945 (Split 1981), Oblasna konferencija KPJ za Bosansku krajinu (Banja Luka 1982), Treći program Radio-Sarajeva (1982–83), Aporije Hrvatskog biografskog leksikona (Zagreb 1984), AVNOJ i savremenost (Sarajevo 1984), Historija i suvremenost (Zagreb 1984), Užički zbornik (Titovo Užice 1984) i Sigetska epopeja od Karnarutića do Vitezovića (Zadar 1986), a posmrtno mu je objavljen rad u zborniku Jugoslovensko-sovetskite odnosi vo Vtorata svetska vojna (Skoplje 1991). Objavio knjigu Ljudi i događaji Drugoga svjetskog rata (1960), nastalu pretežno preradbom memoara (među ostalim W. Churchilla i F. Haldera, H. Girauda, F. von Papena te F. von Schlabrendorffa). Izbor iz njegova opusa tiskan je samostalno 1990. Pisao je za HBL (urednik struke), izdanja opće enciklopedije, Enciklopedije Jugoslavije i Pomorske enciklopedije LZ te bio suradnik emisije TV kalendar RTV Zagreb. Održavao je veze s inozemnim autorima te priređivao prijevode njihovih djela o II. svjetskom ratu; među ostalim, pogovorom popratio knjige F. W. Deakina (Beograd 1973) i F. Macleana (Beograd 1980) te zagrebačka izdanja djela A. C. Browna (1977), C. Hibberta (1977), W. I. Shirera (1977), T. Pliviera (1978), J. Tomasevicha (1979), G. K. Žukova (1980) i J. Tolanda (1982). Njegovi rukopisi Građa za ratne memoare Josipa Broza Tita 1944–1945. te Jugoslavija i saveznici 1941–1945, prijepisi i preslike izvora te korespondencija u posjedu su obitelji.