KNEŽEVIĆ, Snješka

KNEŽEVIĆ, Snješka (Knežević-Prelog, Snježana), povjesničarka umjetnosti i prevoditeljica (Zagreb, 9. XII. 1938). U Zagrebu završila gimnaziju 1957. te studij povijesti umjetnosti i njemačkoga jezika i književnosti 1963. na Filozofskom fakultetu, na kojem je doktorirala 1994. tezom Geneza »Zelene potkove« u Zagrebu. Prilog urbanog razvoja Zagreba u 19. stoljeću. Od 1962. do umirovljenja 1990. zaposlena na Radio-Zagrebu, isprva kao asistentica režije u Dramskom programu, od 1964. kao novinarka, urednica i komentatorica na Trećem programu. Od 1987. suradnica je Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Predavala na poslijediplomskim studijima Filozofskoga i Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu. Glavna su područja njezina znanstvenoga istraživanja arhitektura i urbanistički razvoj Zagreba u XIX. i XX. st. Obradila je opsežno urbanističko-arhitektonsko gradivo, osobito podrobno gradnju Donjega grada, koju je vrjednovala u srednjoeuropskom kontekstu. U knjizi Zagrebačka Zelena potkova (Nagrada grada Zagreba 1996) prikazala je osam arhitektonsko-parkovnih trgova što uokviruju središte Donjega grada (Trg Nikole Šubića Zrinskoga i u monografiji 1993) te udio R. Melkusa i M. Lenucija u njihovu nastanku. Rasprave o zagrebačkim temama (Britanski, Preradovićev i Svačićev trg, gornjogradske stube, urbanističke vizije V. Kovačića, arhitektura M. Šosteriča) i polemične članke u kojima se zauzima za zaštitu spomeničke baštine skupila je u knjizi Zagrebu u središtu (2003). Zagrebu je, među ostalim, posvetila studiju Utemeljiteljska kultura na primjeru reprezentativnih urbanih prostora u Zagrebu (Peristil, 1988–89), tekstove o Nadbiskupskom/Langovu trgu (Radovi Instituta za povijest umjetnosti, RIPU, 2004) i revalorizaciji poslovne zgrade S. Fabrisa na Trgu maršala Tita (Život umjetnosti, ŽU, 1996), a pisala je i o projektu spomenika na Petrovoj gori (Acta architectonica, 1981) i Jagodi Buić (ŽU, 1996) te prva naznačila problematiku urbanističkoga razvoja gradova kontinentalne Hrvatske u XIX. st. (Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti. Zagreb 2004). Baveći se teorijom umjetnosti, predstavila je glavne protagoniste bečke škole povijesti umjetnosti (A. Riegl, M. Dvořak, D. Frey, O. Pächt, H. Sedlmayr) izborom i prijevodom njihovih tekstova (Bečka škola povijesti umjetnosti. Zagreb 1999) te prikazima (ŽU, 1969–70, 1976). Autorica je tekstova u izložbenim katalozima (Zagrebački salon, 1982, 1985, 1988–89, 2000; Vrtne arhitektice za Tkalčićevu ulicu, 1992; Zagrebačka sinagoga, 1996; Arhitekt Ljubomir Miščević, 2000; Historicizam u Hrvatskoj, 2000; Krešimir Tadić, 2000; Blago svete kehile zagrebačke, 2001; Sinagoga u Zagrebu, 2002; Secesija u Hrvatskoj, 2004, sve u Zagrebu; Vida Tućan. Split 2000). Znanstvene i stručne radove objavljivala i u publikacijama Start (1975–76), Kulturni radnik (1976), Arhitektura (1977, 1980–82, 1988), Čovjek i prostor (1978, 1981, 1983, 1985–86, 1988, 2001, 2003), Bulletin JAZU/HAZU (1979, 1994), Vjesnik (1985–86, 1992, 2002–03), ŽU (1985, 1988, 2001–03), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1986, 2005), Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (1988–89, 1991, 1994–97, 2000–01), RIPU (1988, 1992, 1994, 1996, 1999–2001), Das Kulturerbe im Risiko der Modernität (Beč 1993), Bildersturm in Osteuropa (München 1994), Vijenac (1994, 2001), Narodni srpski kalendar (1995–96), Spomenica Ljube Bobana (Zagreb 1996), Zgrada Sveučilišta u Zagrebu (Zagreb 1999), 15 dana (2000, 2002), Kontura (2002), Arhitekt Viktor Kovačić. Život i djelo (Zagreb 2003), Oris (2003), Informatica museologica (2004), Kvartal (2005–06). Izradila elaborate za Gradski zavod za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša (Željeznička pruga, kolodvor i strojarska radionica kao problemi prostornog razvoja Zagreba od polovice 19. stoljeća do 1918, 1992), Gradski zavod za zaštitu i obnovu spomenika kulture (Povijest područja Trga Francuske Republike i kompleksa bivše Rudolfove vojarne u Zagrebu, 1996–97) i Državnu upravu za zaštitu spomenika kulture i prirode RH (Hrvatski podunavski kulturni vodič, 1994). Surađivala u Enciklopediji hrvatske umjetnosti i HBL LZ. Urednica je tematskoga broja Arhitekture (1977, 166/167) posvećenoga akciji SOS za baštinu,koju je potaknula i suorganizirala, i Tekstova o Dubrovniku M. Preloga (Zagreb 2003). Scenaristica dokumentarnih filmova HTV (Zagrebačka sinagoga, 1996; Zagrebačka Zelena potkova, 1998). Od 2002. uređuje emisiju Baština, mi i svijet na Trećem programu Hrvatskoga radija. Dobila Nagradu »Neven Šegvić« za znanstveno-istraživački opus na području arhitekture 2002. — S njemačkoga je prevela književna, povijesnoumjetnička i teorijska djela: R. Wagner, Moj život (Zagreb 1966); G. Hafner, Kreta i Helada (Rijeka 1969) i Klasična razdoblja antike (Opatija—Ljubljana 1987); Christa Schug-Wille, Bizant i njegov svijet (Rijeka 1970); u Zagrebu izdana W. Benjamin, Uz kritiku sile (1971) i Estetički ogledi (s Trudom Stamać, 1986); A. Doeblin, Berlin Alexanderplatz (1979); P. Handke, Živjeti bez poezije (1979) i Trenutak pravog osjećaja (1986); K. Maljevič, Nepredmetni svijet (s Nenadom Popovićem, 1981); G. Grass, Iz glave rođeni ili Nijemci izumiru (1983) i Limeni bubanj (1999); E. Hackl, Aurorin poticaj (1990); T. Bernhard, Trg heroja (sa S. Muhamedagićem, 2003) i Midland na Stilfsu. Da (2005); F. Kafka, Proces. Preobrazba i druge priče (2003).