KNEZOVIĆ, Antun Josip (Knezevich, Knezovics), vjerski pisac (Osijek, ? — ?, 1764). Rođen u bunjevačkoj plemićkoj obitelji, do 1748. nosio majčino prezime Černović. Bio je učenik kaločkoga sjemeništa i poslije svećenik Kaločke nadbiskupije. Od 1735. župnik među Hrvatima u Gari i Baji, 1738. postao prepoštom prepoziture sv. Ireneja i 1746. petrovaradinskim župnikom (Šanac Varadinski). God. 1748. izabran za kanonika, od 1752. do kraja života bio metropolitanski kaločki kanonik. Obavljao i druge službe (bilježnik apostolskoga stola, kustod, kanonik kantor). Napisao je molitvenik s pjesmama Duhovno nemoj se zaboravit od mene (1746) te, većinom u dvanaestercima, hagiografske spjevove Život svetog Ivana od Nepomuka (1759; u knjizi tiskao i omanje djelo Verssi od himbenog i laxlivog svita), Život svete Genuveve (1761) i Život svete Olive (1761), temeljene na srednjovjekovnim poetičkim načelima stihovanih legenda (linearna kompozicija, sveznajući pripovjedač, plošni i stereotipni likovi, siromašna retorika i izrazit kršćanski svjetonazor). Zamjerivši im ponajviše slabu versifikaciju, starija im je književna kritika (M. Kombol, K. Georgijević) odricala estetsku vrijednost, zaboravljajući pritom kontekst poslijeturske Slavonije u XVIII. st. i njihovu vjersko-prosvjetiteljsku namjenu (M. Tatarin, S. Marijanović). Neobjavljeni su mu ostali prijevodi knjižica F. Harleta s njemačkoga na »slavni slovinski ilirički jezik« (Lilian i Ljubica plemenitog mirisa, 1754; Lilian od nebesa i liparužica, 1760).
DJELA: Duhovno nemoise zaboravit od mene illiti knjxica molitvena, koiase zove Put nebeski. Tlacsena u Budimu, kod Veronike Nottensteinin udovice, 1746; Budim 1818² (popravljeno izd.); 1845³. — Kruna obderxavaiucsiu stanie apostolsko. Izpovidnika sviu oggledalo. Xivot svetog Ivana od Nepomuka. U Pesti stampano po Francisku Antunu Eitzenbergeru stampaturu, illi tlacniku, arci-biskupa Kolocskoga, 1759. — Xivot svete Genuveve rodite hercegovice od Brabant. U Pesti stampano po Francisku Antunu Eitzenbergu, 1761; Građa za povijest književnosti hrvatske, 1968, 29, str. 51–101. — Xivot svete Olive kchierie Juliana cesara rimsko(ga). U Kalacsi 1761; Hrvatska književna baština, 1. Zagreb 2002, 310–401.
LIT.: I. Katona: Historia metropolitanae Colocensis ecclesiae, 2. Colocae 1800, 422–423. — I. Kukuljević Sakcinski: Bibliografia hrvatska, 1. Zagreb 1860, 71–72. — P. J. Šafařík: Geschichte der illirischen und kroatischen Literatur. Prag 1865, 63, 164, 264. — Š. Ljubić: Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske, 2. Rieka 1869, 482, 493. — J. Forko: Crtice iz »slavonske« književnosti u XVIII. stoljeću. Izvješće o Kralj. velikoj realci u Osieku koncem školske godine 1886/7. Osiek 1887, 12–24. — M. Pavić: Književna slika Slavonije u 18. vieku. Glasnik biskupija bosanske i sriemske, 17(1889) 5, str. 89; 9, str. 124; 10, str. 131; 11, str. 140. — T. Matić: Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije Preporoda. Zagreb 1945, 62, 64, 155. — M. Kombol: Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda. Zagreb 1961². — T. Matić: Motiv Genoveve u starijoj hrvatskoj književnosti. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1968, 29, str. 41–50. — I. Kujundžić: Bunjevačko-šokačka bibliografija. Rad JAZU, 1969, 355, str. 682–685, 694. — S. Ježić: Hrvatska književnost od početka do danas 1100–1941. Zagreb 1993². — Z. Kravar: Nakon godine MDC. Dubrovnik 1993, 132–133. — A. Sekulić: Hrvatski pisci u ugarskom Podunavlju od početaka do kraja XVIII. stoljeća. Zagreb 1993. — S. Marijanović: Gundulić i barokni pjesnici u Slavoniji. U: Ključevi raja. Zagreb 1995, 81, 85, 87–88. — Isti: Šimun Mecić i Antun Josip Knezović – preusmjeritelji hrvatske književnosti u Slavoniji 18. stoljeća. Dani hvarskog kazališta, 22. Split 1996, 89–92, 103–107. — Z. Šundalić: Molitvena knyiga pod imenom Put nebeski Antuna Jozipa Knezovicsa. U: Književni Osijek. Osijek 1996, 135–143. — M. Tatarin: Od svita odmetnici. Split 1997. — Isti: Spjev o svetoj Genovevi Antuna Josipa Knezovića. Umjetnost riječi, 41(1997) 1/2, str. 53–72. — Isti: Zaboravljena Oliva. Zagreb 1999. — Isti: Hagiografski spjev o svetoj Olivi Antuna Josipa Knezovića. U: Hrvatska književna baština, 1. Zagreb 2002, 305–308.
Pejo Ćošković (2009)
