KOLARIĆ KIŠUR, Zlata, pjesnikinja, pripovjedačica i dramatičarka (Brod na Savi, 29. X. 1894 — Zagreb, 24. IX. 1990). U Požegi 1914. završila Žensku stručnu školu, od 1919. živjela u Zagrebu. Pisala pjesme, pripovijetke, igrokaze i scenske igre, namijenjene uglavnom djeci i mladeži. U zbirkama stihova (Naš veseli svijet, 1933; Smijte se djeco!, 1935; Po sunčanim stazama, 1951; Uz pjesmu i šalu na jadranskom žalu, 1961) obrađuje teme i motive vezane uz doživljaje iz djetinjstva i dječju svakidašnjicu u učenju, igri i dokolici, oživljujući personifikacijama i maštovitim opisima životinjski i biljni svijet. Prepune slika, jednostavna i razigrana ritma, s odmjerenom humornom notom, pjesme joj, oblikovane kao lirske minijature (Mama, Zeko) ili bajkovite stihovane priče (Ptičji festival, 1958), zrače vedrinom, iskrenošću i optimizmom. Radosna sjećanja na odrastanje, ljubav prema djeci i prirodi prenosi i u prozni opus. Slijedeći dječje misli i osjećaje, u crticama i pripovijestima prepleće stvarne i izmišljene doživljaje, a povremenom izmjenom proze i stiha pojačava dinamiku pripovijedanja (Iz dječjeg kutića, 1935; Priča i zbilja, 1940, prema istoimenom igrokazu iz 1938; Crni brigadir. Zagreb 1947). U mozaičnoj, autobiografsko-ispovjednoj proznoj zbirci Moja Zlatna dolina (1972) uvjerljivim i smirenim pripovijedanjem oživljava mladenačke uspomene te rekonstrukcijom prošlih događaja i portretiranjem znamenitih suvremenika (V. Becić, F. Ciraki, D. Lerman, M. Kraljević) nostalgičnim tonovima i lirskim opisima dočarava starinsko ozračje požeškoga zavičaja. Autorica je tekstova za slikovnice Od zore do mraka (1950), Dječje igre (1953) i Cvijeće (1955) te više dramskih radova. Tijekom 1930-ih amaterske i školske družine uprizorile su desetak njezinih prigodnih, uglavnom didaktičnih igrokaza nadahnutih folklorom (Zadnji dan obuke, Oproštaj od škole, Njezini jadi, Krampusova opomena, Narodno sijelo, Male žetelice, Žetva), koji su kao knjižice tiskani u nizu Dječje kazalište (Dječje pozorište, Zagreb 1937), komediju Ljetovanje tetke Anastazije u režiji A. Freudenreicha 1938. izvodio je Zbor Matice hrvatskih kazališnih dobrovoljaca, a na sceni profesionalnih kazališta postavljeno joj je više dramskih djela, također s elementima pučkoga kazališta (Nadina velika tajna, HNK u Zagrebu, 1934; Neželjeni zet i Doktoruša, Gradsko kazalište Virovitica, 1949; Polet mladosti, HNK u Zagrebu, 1951), te lutkarski igrokazi Kristalni zvončići (Zagrebačko kazalište mladih, 1952) i Hrabri miš i pustolovni vitezovi (Zagrebačko kazalište lutaka, 1954; Lutkarsko kazalište »Pionir« u Splitu,1955. i 1968; Narodno kazalište u Zadru, 1962). Posebno je bila zapažena antiratna društvena drama Povratak, s tragovima neoekspresionističke igre, u izvedbi zagrebačkoga HNK 1940. i režiji B. Gavelle, koju je kritika zbog maštovitih dijaloga i dramskih rješenja, bliskih modernomu teatru, ocijenila antologijskom (R. Marinković). Tekstovi su joj izvođeni i na Radio-Zagrebu (Neostvarene želje, 1954; Potrkalo, 1957; Jedan mali život, 1966; Dick Whittington i njegov mačak, 1968; Tko se uvukao u jedan san, 1982), više ih je uglazbljeno i izvedeno (R. Rajter, Neželjeni zet, 1946; L. Županović, Janičino najmilije cvijeće, 1957), snimljeno na LP i CD (1991, 1993–94, 2004) te uvršteno u glazbene zbirke, udžbenike i pjesmarice (Djeca prirode, 1958; Mi smo radost svoje zemlje, 1959; Mi smo sretno pokoljenje, 1960; Pjesmice o cvijeću, 1960; Pjesme vedre mladosti, 1977; Spavaj, spavaj, zlato moje, 1991; Zapjevajmo maleni, 1991; Proljeće u srcu, 1994; sve tiskano u Zagrebu). Objavljivala je, među ostalim, u periodicima Dom i škola (1933–40), Almanah Društva hrvatskih književnica (1939), Jutarnji list (1939), Hrvatski ženski list (1940), 7 dana (1940), Pionir (1950–58, 1960), Večernji list (1950, 1962–64, 1966–67, 1976), Radost (1951–57, 1961, 1963–79, 1986), VUS (1951–55, 1957), Borba (1952–53, 1955), Horizont (1952), Pretškolsko dete (Beograd 1952–56, 1959–61), Hrvatsko kolo (1953, 1956), Narodni list (1953, 1955–56, 1958), Glas Istre (1954, 1956), Vjesnik (1954–58, 1960–61, 1964), Zmaj (Beograd 1954, 1956–57, 1960, 1963, 1970), Prosvjeta (1955, 1958, 1960, 1962, 1970), Plavi vjesnik (1956–57), Zagorski kalendar (1956, 1958, 1960), Požeški list (1957–58), Sloga (1957–58, 1963), Modra lasta (1960–69, 1973–74, 1976–79), Male novine (1965–66, 1969), Smib (1970, 1973–76, 1978, 1984, 1986), Umjetnost i dijete (1985). Zastupljena je u antologijama i tematskim izborima Vrt djetinjstva (Sarajevo 1960), Knjiga radosti (Zagreb 1960), Antologija savremene poezije za decu (Zagreb 1961), Zlatna knjiga svjetske poezije (Zagreb 1975), Cvjetna livada djetinjstva (Zagreb 1979), Priče za najmlađe (Zagreb 19894), Harlekin i Krasuljica (Zagreb 1990), Lijet Ikara (Zagreb 1990), Sunčeva livada (Zagreb 1990), Antologija hrvatske dječje poezije (Zagreb 1994), Igrokazi (Zagreb 1998), Hrvatska božićna lirika (Zagreb 2000) i Majko, hvala ti (Fojnica 2002). Autorica je biografskoga dodatka o D. Lermanu u njegovoj knjizi Kreševski dnevnici 1916–1918 (Zagreb 1992). Prevođena je na engleski, mađarski, makedonski, slovački, slovenski i srpski jezik. Dobila je Prvu nagradu Zajednice doma i škole 1937, nagrade Matice hrvatskih kazališnih dobrovoljaca 1937–39, Freudenreichovu i Bachovu nagradu 1940. te nagradu Ministarstva prosvjete NRH 1949.
DJELA (izbor): Naš veseli svijet. Zagreb 1933. — Iz dječjeg kutića. Zagreb (1935). — Smijte se djeco! Zagreb 1935. — Priča i zbilja. Zagreb 1940. — Od zore do mraka. Zagreb 1950. — Zimska priča. Zagreb 1950. — Po sunčanim stazama. Zagreb 1951. — Dječje igre. Zagreb 1953, 1956, 1963. — Neostvarene želje. Zagreb 1954. — Cvijeće. Zagreb 1955, 1958. — Ptičji festival. Zagreb 1958, 1959, 1961. — Uz pjesmu i šalu na jadranskom žalu. Zagreb 1961. — Moja Zlatna dolina. Zagreb 1972 (10 izd. do 2007). — Moje radosti. Zagreb 1981. — Hrvatski dječji pisci. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 181/III. Zagreb 1991, 59–83. — Izabrana djela. Vinkovci 1994.
LIT.: (O knj. Naš veseli svijet): J. Andrić (Dr. A), Obitelj, 5(1933) 23. XII, str. 1043. — M. Jurić Zagorka (Z.), Ženski list, 11(1934) 2, str. 38. — (O igrokazu Nadina velika tajna): Jutarnji list, 23(1934) 27. XII, str. 3. — Z. Vernić, Morgenblatt, 39(1934) 28. XII, str. 5. — D. Vučić (Dalibor Vučica), Jadranski dnevnik, 1(1934) 31. XII, str. 10. — R. Žilić, 15 dana, 5(1935) 3/8, str. 101. — V. Peroš: Po dječjim knjigama. Dom i škola, 5(1936) 8, str. 98. — (O komediji Ljetovanje tetke Anastazije): J. Horvat (jh), Jutarnji list, 27(1938) 3. VI, str. 11. — V. Kovačić, Hrvatski dnevnik, 3(1938) 3. VI, str. 12. — B. Krmpotić, Hrvatska smotra, 6(1938) 7/8, str. 415–416. — E. Radetić, Jutarnji list, 27(1938) 1. VI, str. 11. — H. Vinković (-v-), Morgenblatt, 53(1938) 3. VI, str. 4. — (O drami Povratak): B. Gršković (G.), Večer, 21(1940) 25. XI, str. 5. — J. Horvat (jh), Jutarnji list, 29(1940) 26. XI, str. 15. — V. Kovačić, Hrvatski dnevnik, 5(1940) 27. XI, str. 8. — Lj. Maraković, Hrvatska straža, 12(1940) 20. XII, str. 4–5. — R. Marinković, Novosti, 34(1940) 26. XI, str. 17. — D. Žanko (D. Ž.), Hrvatska smotra, 9(1940) 1, str. 49–50. — B. Hećimović, Forum, 22(1983) 10/12, str. 659. — (O drami Priča i zbilja): M. Katić, Novosti, 34(1940) 95, str. 17. — I. Kozarčanin (I. K.), Hrvatski dnevnik, 5(1940) 27. XI, str. 16. — E. Špoljar, Savremena škola, 14(1940) 10, str. 273–274. — B. Livadić: Zlata Kolarić-Kišur. Hrvatska revija, 14(1941) 1, str. 43–44. — (O knj. Cvijeće): Z. Tomičić, Narodni list, 12(1956) 18. VIII, str. 6. — B. Žganjer (B. Ž.), Školske novine, 7(1956) 25. V, str. 4. — D. Oblak: Ptičji festival. Vjesnik, 21(1960) 9. I, str. 7. — M. Crnković: Dječja književnost. Zagreb 1967, 93–94, 97. — Đ. Kuntarić: Zlata Kolarić-Kišur, o njenoj 75 godišnjici. Požeški zbornik, 3(1970) str. 175–182. — S. Batušić: Ostvarenja domaćih književnica u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Žena, 28(1971) 1, str. 54. — M. Idrizović: Hrvatska književnost za djecu. Zagreb 1984, 125–128. — S. Mijović Kočan: Vallis aurea kao sjećanje na raj (razgovor). Umjetnost i dijete, 17(1985) 1, str. 102–113. — (Nekrolozi): Vjesnik, 51(1990) 27. IX, str. 9. — S. Škrinjarić, Ibid., 28. IX, str. 10. — D. Težak: Zlata Kolarić-Kišur. Umjetnost i dijete, 22(1990) 5/6, str. 339–361. — Repertoar hrvatskih kazališta 1840–1860–1990, 1–2. Zagreb 1990. — D. Težak: Hrvatska poratna dječja priča. Zagreb 1991. — I. Zalar: Zlata Kolarić-Kišur (predgovor s bibliografijom i lit.). U: Hrvatski dječji pisci. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 181/III. Zagreb 1991, 53–58. — D. Detoni-Dujmić: Ljepša polovica književnosti. Zagreb 1998. — S. Škrinjarić: O spisateljici Zlati Kolarić-Kišur (pogovor knj. Moja Zlatna dolina). Zagreb 2004.
Nevenka Videk (2009)
