KOLOMBATOVIĆ, Jure

KOLOMBATOVIĆ, Jure (Juraj, Juro, Đuro, Gjuro, Georgius, Giorgio), zoolog (Split, 8. XII. 1843 — Split, 21. VIII. 1908). Srednju školu polazio u Zadru i Veneciji, od 1861. studirao matematiku i geometriju u Padovi, a usavršivao se iz matematike i opisnoga mjerstva 1867. u Beču. Od 1864. do umirovljenja 1900. bio profesor matematike, geometrije, geometrijskoga i prostoručnoga crtanja u splitskoj gimnaziji. Premda nije imao formalnu izobrazbu iz zoologije, najveći prinos znanosti dao je na području ihtiologije. Surađivao je s poznatim zoolozima (S. Brusina, P. Doderlein, M. Katurić, B. Kosić, Franz Steindachner), a zahvaljujući njemu mnogi su primjerci faune iz splitske okolice u prirodoslovnim muzejima u Zagrebu, Beču, Palermu, Veneciji i Rimu. Proučavao je morske i kopnene kralježnjake, opisao nekoliko vrsta riba, posebno iz porodica babica (Blennius adriaticus, B. dalmatinus, B. zvonimiri) i glavoča (Gobius macrolepis, G. liechtensteini, G. macrocephalus), vrstu pastrve (Trutta adriatica) i endemičnu mosorsku guštericu (Lacerta mosorensis). Bavio se i botanikom te pisao o dalmatinskoj flori. Najviše je radova (Osservazioni sugli uccelli della Dalmazia; Mammiferi, anfibi e rettili; Catalogus vertebratorum dalmaticorum; O njekim kralježnjacima; Zoologičke vijesti iz Dalmacije) objavio u Godišnjem izvješću o C. k. velikoj realci u Splitu (1880–1896, 1899), dajući školskim godišnjacima obilježje znanstvenih časopisa. Pisao je i u publikacijama Sitzungsberichte der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften (Beč 1883), Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga družtva (1887–88, 1890, 1892–94, 1901, 1904–05, 1907), Narod (1888), Naše jedinstvo (1905–06, 1908). S velikom je predanošću proučavao narodna imena životinjskih i biljnih vrsta, ali i druge nazive i izrjeke u hrvatskom jeziku, te je sastavio knjižicu Njekoliko riječi, izreka i poslovica (Split 1889). Nakon pobjede narodnjaka i njihova preuzimanja splitske općinske uprave, bio je od 1882. do kraja života općinski vijećnik. Ihtiološki je vještak u Povjereništvu za slatkovodno ribarstvo Dalmacije od 1882, član međunarodne komisije za ribarstvo Austrije i Italije 1884, stalni vještak za ribarenje splitskoga okruga od 1885, član povjerenstva za uređenje ribarenja u rijekama Dalmacije i prvi predsjednik društva »Marjan« od 1893. te pokretač i promicatelj pošumljivanja Marjana. Ondje mu je, u znak zahvalnosti, na prvom vidikovcu 1908. posađen čempres i postavljena spomen-ploča, a 1927. na zgradi Prirodoslovnoga muzeja otkriveno poprsje, rad I. Bulimbašića. Velik broj knjiga i separata darovao je 1903. Gradskoj biblioteci. V. Nazor opisao ga je u noveli Na Marjanu (Sadilac) (Mladost, 1926, 3). Njemu u čast nova vrsta glavoča iz sjevernoga Jadrana nazvana je Gobius kolombatovici.