KOMLINOVIĆ, Pavao, knez (?, druga pol. XIV. st. — ?, prije kolovoza 1434). Pretpostavlja se da je sin župana Komlina, utemeljitelja humske plemićke obitelji Komlinović koji je živio u doba bana Tvrtka, te brat knezova Pavka, Radata i Vukca. Imali su baštinske posjede na području župe Broćno, koje je K. neko vrijeme bio župan. Dubrovčani se 1423. tuže na kneza i njegovu braću jer su napali njihove trgovce u Drijevima. Za Konavoskoga rata između vojvode Radoslava Pavlovića i Dubrovačke Republike tražili su dopuštenje od vojvode Sandalja Hranića Kosače da joj pomognu, što su kao njezini građani bili dužni učiniti. U tom su smislu nešto obećali dubrovačkim izaslanicima koji su dolazili Sandalju. Prije 12. VIII. 1434. zamijenio ga je brat Pavko. Njega s bratom spominje (»naši dobri ljudi od Humske zemlje«) među svjedocima vojvoda Juraj Vojsalić Hrvatinić. Pavlova baština Prozračac nalazila se u okolici Čitluka, na području sela Veliki Ograđenik. Na njoj je, po tadašnjem običaju, i pokopan. Na nekropoli Bakri (srednjovjekovno groblje Visočica) kraj Velikoga Ograđenika nalazi se stećak u obliku sljemenika na odvojenom postolju s dvama natpisima, jedan na postolju, a drugi, nešto izmijenjen i kraći, na samom sljemeniku, na kojima je urezano da tu, na svojem plemenitom Prozračcu, počiva knez Pavao koji je živio u dane vojvode Sandalja, kojemu je vjerno i pošteno služio.
LIT.: Đ. Daničić: Rječnik iz književnih starina srpskih, 1. Biograd 1863, 467. — M. Vego: Novi i revidirani ćirilski natpisi iz župe Broćno u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, NS 14(1959) str. 224, 228–235. — Isti: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, 1. Sarajevo 1962, 24–27. — F. Miklošič: Monumenta Serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii. Graz 1964², 379. — M. Dinić: Humsko-trebinjska vlastela. Beograd 1967. — D. Mandić: Etnička povijest Bosne i Hercegovine. Rim 1967. — Š. Bešlagić: Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo 1971, 315–316. — M. Dizdar: Stari bosanski tekstovi. Sarajevo 1971, 219, 397. — M. Vego: Iz historije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. Sarajevo 1980, 145–146, 151–160. — Isti: Historija Brotnja od najstarijih vremena do 1878. godine. Čitluk 1981, 90–91, 135–137. — Š. Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost. Sarajevo 1982. — M. Vego: Postanak srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo 1982. — S. Mišić: Humska zemlja u srednjem veku. Beograd 1996, 86. — P. Anđelić, M. Sivrić i T. Anđelić: Srednjovjekovne humske župe. Mostar 1999. — Š. Bešlagić: Leksikon stećaka. Sarajevo 2004, 129.
Pejo Ćošković (2009)
