KORAĆ, Stanko

KORAĆ, Stanko, književni povjesničar (Čemernica kraj Gvozda, 28. VIII. 1929 — Beograd, 13. X. 1994). Završio učiteljsku školu 1950. u Karlovcu i studij južnoslavenskih književnosti 1956. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te ondje 1961. doktorirao tezom Hrvatski roman u doba moderne. Bio je učitelj u Drežnici i Oklaju, 1951. odgojitelj u Zagrebu, potom gimnazijski profesor u Srijemskoj Mitrovici. Od 1962. profesor na karlovačkoj Pedagoškoj akademiji i njezin direktor, a od 1968. u Zagrebu urednik u nakladnoj kući Srpskoga kulturnoga društva »Prosvjeta« i 1990. supokretač njegove obnove te voditelj; od 1991. živio u Beogradu. Baveći se do 1972. hrvatskom romanesknom prozom, ponajprije na tradicionalističkoj tematsko-ideološkoj razini, u raspravama Dvadeset godina hrvatskog romana 1895–1914 (disertacija; Rad JAZU, 1963, 333) i Hrvatski roman između dva rata (Rad JAZU, 1972, 362; samostalno 1974, 1975) sustavno raščlanjuje i tipologizira djela hrvatskih romanopisaca iz razdoblja moderne i između dvaju svjetskih ratova. Objavio i samostalne književne studije (1970, 1972, 1982, 1987) te zbirke eseja i književnoteorijskih rasprava (1982, 1991). Urednik je i autor predgovora spomenici Vjetrom vijani (Zagreb 1971), urednik, autor uvoda i većega dijela priloga u knjizi Književna hrestomatija. Iz kulturne baštine srpskog naroda u Hrvatskoj (Zagreb 1979), priređivač i autor predgovora u monografijama Treščec Borotha, Lovinac, Lisičar (Pet stoljeća hrvatske književnosti, 69. Zagreb 1969), Sabrana djela Vladana Desnice, 1–4 (Zagreb 1974–1975) i Eseji, članci i pogledi V. Desnice (Beograd 1993). Književnokritički prikazi i studije (I. Mažuranić, M. Krleža, V. Popović, M. Božić, O. Šolc, I. Andrić, I. Ćipiko, Desnica, V. Petrović, S. Matavulj, književni feljton zagrebačkoga Srbobrana) objavljeni su mu u periodicima Svjetlo (1965–68), Umjetnost riječi (1965, 1982), Republika (1968–69), Novi ljetopis (1971–72), Književnost (Beograd 1975), Savremenik (1977, 1979–80, 1982), Izraz (1985), Zbornik Matice srpske za književnost i jezik (Novi Sad 1985), Prosvjeta (1990) i zbornicima Simpozij o Petrovoj gori (Zagreb 1972), Delo Ive Andrića u kontekstu evropske književnosti i kulture (Beograd 1981), Delo Veljka Petrovića (Novi Sad 1985), Zbornik radova o povijesti i kulturi srpskog naroda u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, 1–2 (Zagreb 1988–1989), Srpska fantastika (Beograd 1989), Zbornik o Srbima u Hrvatskoj, 1–4 (Beograd 1989–1999), Književno djelo Meše Selimovića (Sarajevo 1990).