KORIĆ, Mirko

KORIĆ, Mirko, agronom genetičar (Bakar, 7. VI. 1894 — Novi Marof, 24. XI. 1977). Završio gimnaziju u Senju 1913, Više gospodarsko učilište u Križevcima 1915, a na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1925. i doktorirao 1928. tezom Fiziološka svojstva naše domaće seljačke pšenice, njeno porijeklo, ekonomska i selekciona vrijednost. God. 1915–18. vježbenik i pristav u Petrinji, Božjakovini i Križevcima. Usavršivao se 1919–20. iz genetike i selekcije bilja u Poljodjelskoj školi u Grignonu te 1920–21. iz proizvodnje i selekcije bilja na Sveučilištu u Halleu na Saali. Od 1922. na dužnosti je upravitelja Pokusne gospodarske postaje u Križevcima, a 1925. odlazi kao Rockefellerov stipendist na specijalizaciju iz citogenetike u Institut za genetičko istraživanje u Berlinu. U pol. 1926. vratio se u Pokusnu postaju u Križevcima, a 1929. postao upraviteljem novoosnovane Gospodarske pokusne stanice u Osijeku. God. 1937. premješten je u Novi Sad pa u Sarajevo, gdje je osnovao Pokusnu i kontrolnu stanicu Butmir, potom u Skoplje. Od 1940. ponovo u Osijeku direktor Pokusne i selekcijske stanice do 1948, kad postaje redovitim profesorom genetike i selekcije bilja na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Umirovljen 1952. jer se usprotivio stajalištima T. D. Lisenka o nasljeđivanju i evoluciji. Nakon umirovljenja prenio selekcijski materijal u Zagreb i 1954. nastavio rad, najprije u Stanici za selekciju bilja u Brezovici, potom do 1965. u odjelu za pšenicu Instituta za oplemenjivanje i proizvodnju bilja u Botincu kraj Zagreba. Pokretač je temeljnih genetičkih istraživanja u poljodjelstvu i tvorac modernih selekcija poljodjelskih kultura u nas i u svijetu. Najviše se bavio selekcijom pšenice. Već 1928. proizveo je prve sorte K-6 i K-9 (križevačka), kojih je uzgoj ubrzo proširen. Poslije su ih zamijenile bolje selekcije (U-1, U-12, U-14, U-15), među kojima se ističe U-1, osječka ili Korićeva šišulja, vrlo rodna i otporna sorta, koja je davala po hektaru oko 500 kg više od drugih sorta, pa je bila zastupljena na 85% pšeničnih sjetvenih površina. Poslije je selekcionirana U-16, koja se mogla sijati kao ozima i jara (u jesen i proljeće). Uz domaće genotipove uveo je talijanske i meksičke sorte te postavio široku osnovu za daljnju selekciju pšenice. Sa suprugom Svetkom izdvojio je, na osnovi mnogih kombinacija križanja, nove varijetete pšenice (Triticum aestivum var. ramifera, T. vulgare var. tetrastichum, T. vulgare var. floribunda), od kojih onaj s razgranatim klasom (ramifera) ima u klasu 40% više zrna od obične pšenice. Genotipovi koje je proizveo koriste se u mnogim institutima u nas i u svijetu. Bavio se i selekcijom krumpira, soje, graha, ječma, šećerne repe, grahorice, lana i drugih kultura, a u selekciji kukuruza velik je uspjeh postignuo uzgojem sorte bosanski brdski zuban. Posebno vrijedna za područje Bosne, ta je sorta i na većim nadmorskim visinama davala 30–50% više priroda od prije uzgajanih. Napisao je šezdesetak znanstvenih i znanstveno-popularnih članaka u časopisima i listovima Gospodarska smotra (1916–19, 1929), Gospodarski list (1917, 1920, 1925, 1927, 1936, 1940–41), Zadrugar (1918), Zrno (1921), Jugoslovenski Lloyd (1922, 1929–33), Poljoprivredni glasnik (Novi Sad 1922–23, 1925, 1927, 1929–31, 1933, 1936), Glasnik Ministarstva poljoprivrede (Beograd 1924, 1933), Nezavisnost (1924), Napredak (1928), Seljačka prosvjeta (1928), Dom (1929), Obzor (1929–32), Agronomski glasnik (1930–31, 1933–36, 1939–41, 1953–58, 1966, 1971), Hrvatski list (1931, 1940), Narodne novine (1931), Bratstvo (1934), Priroda (1946, 1953, 1955–59, 1963, 1965–69, 1971), Glasnik Biološke sekcije (1947), Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu (1950), Biljna proizvodnja (1951, 1953, 1956), Poljoprivredni pregled (1962, 1965, 1968), Savremena poljoprivreda (Novi Sad 1962), Genetika a šlechtění (Prag 1972) te zbornicima stručnih i znanstvenih skupova. Autor je knjižice Hibridni kukuruz (Zagreb 1955) i četiriju opsežnijih djela, od kojih je ono o nastajanju novih sorta poljoprivrednoga bilja u to doba bila najčitanija znanstveno-stručna knjiga. Dobitnik je Nagrade za životno djelo 1973.