KORKUT, Besim, arabist i prevoditelj (Travnik, 25. XI. 1904 — Sarajevo, 2. XI. 1975). U Sarajevu završio medresu 1920. i Šerijatsku sudačku školu 1925, diplomirao na Sveučilištu al-Azhar u Kairu 1931. Do 1947. predavao u šerijatskim i građanskim srednjim školama i na Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi u Sarajevu te 1937–40. u Mostaru. Potom u Sarajevu bio referent i načelnik u Ministarstvu prosvjete i Komitetu za visoko školstvo, od 1950. u nakladnom poduzeću »Svjetlost«, a od 1951. do umirovljenja 1969. znanstveni suradnik u Orijentalnom institutu i predavač arapskoga na Filozofskom fakultetu. Prevodio je s arapskoga i priređivao zbirke basna, pripovijetka, ljubavnih priča te priča i bajka iz zbornika Tisuću i jedna noć (Beograd 1953, 1955, 1959, 1971; Sarajevo 1953, 1955, 1957, 1960, 1980). S arapskoga je preveo Kur’an (Sarajevo 1977) i napisao kratak komentar. Vodstvo Islamske vjerske zajednice u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji poduprlo je prijevod zbog jezične podobnosti, prevoditeljskih rješenja i komentara bliskih konzervativnim tumačenjima islama, objavivši ga 1983. i 1984 (Prevod značenja Kur’ana); tiskan do 2001. u više izdanja (Prevod Kur’ana, Kur’an s prevodom) u Sarajevu, Zagrebu, Tuzli i Medini, postao je najraširenijim i standardnim prijevodom za muslimane bošnjačkoga podrijetla. K. je priredio i knjige izvora iz XVI–XVIII. st. Arapski dokumenti u Državnom arhivu u Dubrovniku, 1–3 (Sarajevo 1960–1969), poprativši ih faksimilima, transliteracijom na suvremeno arapsko pismo i prijevodima. Sastavio je i u Sarajevu izdao udžbenike Istorija Islama, Kratak pregled povijesti Islama (oba 1935) i Gramatika arapskoga jezika za I. i II. razred klasičnih gimnazija (1952), a priloge iz povijesti i orijentalne filologije te polemike objavljivao je u periodicima Gajret (1931), kalendar Gajret (1938), Prilozi za orijentalnu filologiju (1950, 1954–55, 1962–63), Jugoslovenski istorijski časopis (Beograd 1963) i Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva u SFRJ (1969).
LIT.: F. Barjaktarević: (Osvrt na knj. Gramatika). Prilozi za orijentalnu filologiju, 1952–53, 3/4, str. 640–643. — Š. Sikirić: (Osvrt na knj. Arapski dokumenti). Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, 1(1963) str. 331–343. — (Nekrolozi): Preporod, 6(1975) 24, str. 14. — S. Grozdanić, Prilozi za orijentalnu filologiju, 1975, 25, str. 6–8. — K. Dobrača, Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva u SFRJ, 39(1976) 1, str. 68–77. — (Osvrti na izd. Kur’ana): S. Grozdanić, Odjek, 30(1977) 17, str. 11. — I. Kajan, Oko, 6(1978) 159, str. 24. — R. Popović, NIN (Beograd), 28(1978) 1409, str. 29. — H. Neimarlija: »Misaono-moralne propovijedi« jednog napisa o Kur’anu. Preporod, 8(1977) 19/20, str. 8–9. — Isti: Kur’an i naše islamsko mišljenje. Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva u SFRJ, 48(1985) 5, str. 493–494, 497. — E. Karić: Hermeneutika Kur’ana. Zagreb 1990. — Isti: Tefsir. Uvod u tefsirske znanosti. Sarajevo 1995, 284–285, 287–288, 291–302.
Dino Mujadžević (2009)
