KORLEVIĆ, Antun

KORLEVIĆ, Antun (Korljević; Anton, Antal), prirodoslovac, entomolog (Sveti Ivan od Šterne kraj Višnjana, 12. VI. 1851 — Zagreb, 28. I. 1915). Gimnaziju završio u Rijeci 1870. Te je godine postavljen za namjesnoga učitelja u varaždinskoj gimnaziji, a 1872. dobio stipendiju Zemaljske vlade za studij prirodnih znanosti u Beču, gdje je 1877. promoviran u srednjoškolskoga učitelja prirodopisa, matematike i fizike. Od 1876. namjesni je učitelj u gimnazijama u Zagrebu i Osijeku, od 1877. u Rijeci, gdje je imenovan pravim učiteljem, poslije i profesorom. Od 1889. do umirovljenja 1909. službovao u gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu, a 1898–1913. predavao i na Šumarskoj akademiji, kao prvi visokoškolski nastavnik entomologije u Hrvatskoj. Glavno područje njegova znanstvenoga rada bila je entomologija, a posebno je proučavao opnokrilce (Hymenoptera), uglavnom riječke okolice, o čem je napisao pet radova. Potanko je opisao morfologiju i biologiju opnokrilaca i objavio popis 952 vrste iz 22 porodice. Popisao je i 280 vrsta stjenica (Heteroptera) iz 15 porodica. Skupljao je i proučavao i druge kukce, poglavito kornjaše kojima se najprije počeo baviti, no o njima nije ništa napisao. Pisao je stručne i popularne članke o puževima, ribama, pticama i sisavcima, o hrvatskom zoološkom nazivlju te dao prilog hrvatskoj nomenklaturi kralježnjaka. Radove je objavljivao u periodicima Izvješće Kr. velike gimnazije na Rieci (1878–79, 1885), Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga družtva (1886–87, 1890, 1902–04, 1906), Rovartani Lapok (Budimpešta 1886), Pobratim (1891–1900), Šumarski list (1901–02, 1905–06), Nastavni vjesnik (1903–04). U Rijeci je osnovao prirodoslovni muzej sa zoološkom, botaničkom i mineraloškom zbirkom, a u Zagrebu 1898. Zoologički kabinet i uredio uzorne entomološke i zoološke zbirke. Svoju zbirku od 2760 vrsta kukaca s oko 9500 primjeraka i oko 4000 primjeraka šiška darovao je Hrvatskomu prirodoslovnomu muzeju u Zagrebu; uvrštena je u popis bitnijih svjetskih entomoloških zbirka. S A. Langhofferom osnovao je 1909. i vodio Entomološku sekciju Hrvatske biološke centrale kao prvi oblik organiziranoga entomološkoga rada u Hrvatskoj, ali i na širem području. Našao je i opisao novi oblik ose listarice Macrophya erythropus var. croatica (1890), a njegovim su imenom prozvani po jedna vrsta trčka (Carabus korlevici Hoffmann, 1883), pčele (Andrena korleviciana Friese, 1887), ose listarice (Tenthredopsis korlevici Konow, 1887) i ose šiškarice (Cynips korlevici Kieffer, 1902) te fosilni mekušac (Limnaea korlevici Brusina, 1884). S J. Beyerom sastavio je udžbenik Počela kemije i mineralogije (Zagreb 1897, 1905²) koji sadržava i podatke o primjeni pojedinih tvari u ljekarništvu. Preveo je i prilagodio izdanja srednjoškolskoga udžbenika Prirodopis životinjstva V. Pokornoga (Zagreb 1895⁶–1901⁹) te Prirodopis bilinstva R. Latzela i J. Mika (Zagreb 1903⁶).