KOROŠEC, Mira (Marija), udana Zlendić, pjevačica, sopran (Sisak, 4. IX. 1880 — Split, 4. VI. 1963). Pjevanje učila privatno u Marije Prikril-Crnadak u Sisku, 1897–1902. u I. Zajca i Mare Kiseljak u školi HGZ u Zagrebu te studirala u J. Gänsbachera i Rose Papier-Paumgartner kao stipendistica bečkoga Konzervatorija, na kojem je 1906. diplomirala. Angažirana isprva u kazalištima u Wrocławu, gdje je debitirala kao Santuzza u operi Cavalleria rusticana P. Mascagnija, i u Troppauu (Opava), 1908–10. u Národnom divadlu u Pragu, potom do 1914. u Operi HNK u Zagrebu, gdje je i gostovala (1908–10, 1914–19), te naposljetku u Gradskoj operi u Hamburgu do 1919, kad se zbog udaje povukla sa scene i preselila u Split. Od njezinih inozemnih gostovanja zapaženo je ono 1911. u bečkoj Dvorskoj operi. U zagrebačkom je HNK nastupila oko 300 puta, pretežno sa S. Jastrzebskim i M. Vuškovićem, te ostvarila niz zahtjevnih glavnih uloga iz repertoara dramskoga soprana. Istaknula se kao Tosca (G. Puccini), Aida i Amelija (G. Verdi, Aida i Krabuljni ples), Carmen (G. Bizet) te Senta, Ortrud, Elizabeta, Sieglinda i Brünchilda (R. Wagner, Ukleti Holandez, Lohengrin, Tannhäuser, Walküra), a tumačila je i uloge Selike (G. Meyerbeer, Afričanka), Kraljice (K. Goldmark, Kraljica od Sabe), Tatjane i Lize (P. I. Čajkovski, Evgenij Onjegin i Pikova dama), Irmengarde (V. Lisinski, Porin), Eve i Margite (Zajc, Nikola Šubić Zrinjski i Ban Leget). Na praizvedbama opera hrvatskih skladatelja nastupila je kao Lenka i Lisbeth (B. Bersa, Oganj, 1911. i Postolar od Delfta, 1914), Jela (J. Hatze, Povratak, 1911) i Eva (Zajc, Prvi grijeh, 1912) te ostvarila uloge Marte, Kneginje, Dalile, Feldmaršalice i Brangäne na hrvatskim praizvedbama opera U dolini (E. d’Albert, 1910), Rusalka (A. Dvořák, 1912), Samson i Dalila (C. Saint-Saëns, 1914), Kavalir s ružom (R. Strauss, 1916) i Tristan i Izolda (Wagner, 1917). Posjedovala je rijetki tzv. visoko-dramski sopran osobite ljepote i snage te bogate i ujednačene zvučnosti u cijelom velikom opsegu do »d³«. Kritičari su isticali njezinu darovitost, izvanredan glasovni materijal, fino nijansiranje u dinamici, izvrsne glumačke sposobnosti, osobito smisao za tumačenje herojskih likova (kao pjevačicu u Wagnerovim operama uspoređivali su ju s Milkom Trninom) i za unošenje prirodne topline u interpretaciju.
LIT.: Konzert. Frl. Mira Korošec. Agramer Zeitung, 81(1906) 8. I, str. 5. — Mira Korošec. Dom i sviet, 21(1908) 1. IV, str. 121, 138. — Cis.: Opera Aida. Hrvatsko pravo, 14(1908) 25. II, str. 3–4. — J. Ibler (-r.): Verdi Aida. Narodne novine, 76(1910) 2. IX, str. 4. — Isti (-r-): Prvi put. Eugen d’Albert. U dolini. Ibid., 19. XI, str. 3. — D. Mitrinović: Čajkovskij. Jevgenij Anjegin. Hrvatski pokret, 6(1910) 22. X, str. 2–3. — A. G. Matoš (A.G.M.): Premiera. Oganj. Hrvatska sloboda, 4(1911) 13. I, str. 2–3. — -rt-.: Aus der Wiener Hofoper. Agramer Zeitung, 86(1911) 27. II, str. 2–3. — Meine liebste Rolle. Agramer Tagblatt, 27(1912) 6. IV, str. 17. — Wagnerov Tannhäuser. Narodne novine, 78(1912) 26. XI, str. 3–4. — M. Nehajev (N.): Zajčeva proslava. Jutarnji list, 1(1912) 19. IX, str. 5–6. — L. Dragutinovič: Gostovanje Mire Koroščeve v Trstu. Edinost (Trst), 38(1913) 290, str. 2; 291, str. 3–4. — N. Faller (Fl.): Verdijev ciklus V. Hrvatski pokret, 9(1913) 14. XI, str. 5. — Bersin Postolar od Delfta. Narodne novine, 80(1914) 28. I, str. 4. — Samson i Dalila. Ibid., 21. III, str. 3–4. — Walküra. Jutarnji list, 3(1914) 28. IV, str. 7. — M. Nehajev (nv.): Oper Der Rosenkavalier. Agramer Tagblatt, 31(1916) 1. V, str. 6. — Abschiedskonzert der Operndiva Mira Korošec und des Opernsängers Robert Primožič. Die Drau, 50(1917) 26. V, str. 8. — J. Belović-Bernadzikowska: Mira Korošec. Slavonische Presse, 33(1917) 27. V, str. 4. — M. Graf: U dolini. Novosti, 11(1917) 322, str. 4. — G. Senečić (ges.): Jedan tihi jubilej. Jutarnji list, 23(1934) 23. XII, str. 13. — Mira Korošec. Komedija, 2(1935) 38(81), str. 1. — M. Barbieri: Hrvatski operni pjevači. Zagreb 1996. — Đ. Zorko i J. Jagačić-Borić: Sisački biografski leksikon. Sisak 2006.
Marija Barbieri (2009)
