KÖRÖSKÉNYI, Vjekoslav (Kereškenji, Köröškényi, Köröškenji, Koroškeny, Kereškeny; Vjekoslav Stjepan Köröskényi de Felső de Köröskényi de Toth de Prona), gospodarski pisac (Varaždin, 8. VI. 1839 — Zagreb, 22. II. 1909). Studirao na Joanneumu u Grazu i Tehničkoj visokoj školi u Beču, a doktorirao u Rostocku 1867. U Zagrebu je počeo službovati 1858, na poč. 1860. postavljen je za asistenta na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima, gdje je sljedeće godine imenovan učiteljem, 1866. položio državni ispit, a 1870. postao profesorom. Predavao je aritmetiku, algebru, geometriju, geodeziju, nivelaciju, fiziku, graditeljstvo te graditeljsko i tlovidno risanje. U razdoblju 1874–78. bio je namjesni upravitelj zavoda i imanja u Križevcima. Potom je dodijeljen za lektora Zemaljskoj vladi u Zagrebu, gdje je 1880. umirovljen. God. 1883. ponovo je dodijeljen Odjelu za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade; umirovljen 1888. God. 1889–90. proučavao je racionalno voćarstvo u europskim zemljama, a od 1897. predavao na zagrebačkom Pravnom fakultetu praktičnu narodnu ekonomiju. Sudjelovao je i u građevinskim radovima te 1873. izradio osnovu za crkvu Majke Božje Koruške u Križevcima. Članke o voćarstvu i vinogradarstvu objavljivao je u Obzoru (1872, 1879), Narodnim novinama (1880–83), Školskom vrtu (1890), Težaku (Beograd 1897), Vinogradarskom i voćarskom viestniku (1898), Gospodaru (1905), a između 1880. i 1907. bio je najrevniji suradnik Gospodarskoga lista. Uređivao je Gospodarski vinogradarski kalendar, a pod njegovim uredništvom preveden je i prilagođen popularni priručnik J. A. Schlipfa Uputa u gospodarstvo (Zagreb 1904). Autor je prvoga udžbenika iz geodezije na hrvatskom jeziku. Bio je član utemeljitelj Hrvatsko-slavonskoga šumarskoga društva od 1884. te dopisni član Društva čeških fizičara i matematičara u Pragu. Osnovao je zakladu za stipendiranje hrvatskih studenata na visokim tehničkim školama u inozemstvu.
DJELA: Geodäsija. Uputa u šumsku mjeračinu, poljomjerstvo, razanje i visinomjerstvo. Zagreb 1874. — Uporaba diferencijalnoga računa kod teorije krivih crta u ravnini. Zagreb 1875. — Pivničarstvo. Zagreb 1897, 1903². — Crtice o vinogradarstvu. Zagreb 1898. — Dva neprijatelja u našim vinogradima. Zagreb 1900. — Domaća šljiva i njeno gajenje. Suva šljiva i dobra sušnica. Beograd 1902. — Voćarstvo (suautori S. Ožanić i T. Dolovski). Zagreb 1903, 1904² (suautor T. Dolovski).
LIT.: (Prikaz knj. Crtice o vinogradarstvu). Varaždinski viestnik, 9(1898) 24, str. 4–5. — (Nekrolozi): Gospodarski list, 57(1909) 5, str. 49–50; Težak (Beograd), 40(1909) 6/7, str. 76; Ustavnost, 2(1909) 43, str. 5; Vijesti Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta, 30(1909) 2, str. 42. — Spomenica o petdesetgodišnjem postojanju Kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcu. Križevac 1910, 146. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 7. Zagreb 1911, str. 138–139; 10. 1913, str. 205, 612. — N. Neidhardt: Prvi tiskani udžbenik iz geodezije na hrvatskom jeziku. Službeni viestnik Odsjeka za državnu izmjeru, 1(1942) 6/9, str. 140–145. — O. Piškorić (P.): Prvi tiskani udžbenik iz geodezije na hrvatskom jeziku. Šumarski list, 66(1942) 10/12, str. 323–324. — A. Kauders: Šumarska bibliografija (1846–1946). Zagreb 1947, 131. — Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860–1960. Zagreb 1963, 17, 24–27, 29, 41, 44. — Povijest šumarstva Hrvatske 1846–1976. Zagreb 1976, 345–374. — Z. Turković: Sto godina vinogradarstva Hrvatske. Zagreb 1982, 218–219. — I. Đuričić: Uloga Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima na razvoj šumarske nastave, znanosti i prakse u Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, 26(1990) str. 158. — S. Keglević: Izložbe voća u Hrvatskoj u 19. stoljeću. Hrvatski voćarski glasnik, 2(1993) 3, str. 30–32. — R. Husinec i P. Delić: Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. Križevci 1995, 24–25, 35, 49–51, 63, 102–104, 114. — Hrvatsko šumarsko društvo 1846–1996. Zagreb 1996, 36, 51, 55, 57, 60.
Branko Britvec (2009)
