KORUNIĆ, Petar
traži dalje ...KORUNIĆ, Petar, povjesničar (Smokvica na Korčuli, 6. VII. 1939). U Zagrebu završio gimnaziju 1962, na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest i filozofiju 1969. te doktorirao 1982. tezom Hrvatsko-slovenski politički odnosi 1848–1874 (jugoslavenska ideologija u hrvatskoj i slovenskoj politici). Profesor u gimnazijama u Zagrebu, Drnišu i Hvaru 1969–71, od 1972. asistent na Odsjeku za povijest zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta, od 1983. docent, od 1989. izvanredni i od 1995. redoviti profesor povijesti srednje i jugoistočne Europe 1790–1918. Istražuje hrvatsko-slovenske, hrvatsko-srpske i hrvatsko-mađarske odnose, doba revolucije 1848–49, fenomene ideja i ideologija, nacionalnih preporoda i pokreta, hrvatski politički program i izgradnju moderne hrvatske nacije (Historijski zbornik, 1974–75, 1978–79, 1984–85, 1987, 1998, 2000, 2002, 2005; Časopis za suvremenu povijest, ČSP, 1980, 1993, 1995; Zgodovinski časopis, Ljubljana 1980, 1983, 1987, 2003; Radovi Instituta za hrvatsku povijest, RIHP, 1981, 1997–98, 2001; Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU, 1982, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 2000; Etnološka tribina, 1984; Gordogan, 1988; Naše teme, 1989; Povijesni prilozi, 1991–93; Spomenica Ljube Bobana. Zagreb 1996; Zbornik radova Znanstvenog skupa Fra Grgo Martić i njegovo doba. Zagreb 1996; Hrvati u Sloveniji. Zagreb 1997; Migracijske teme, 1997; Etničnost i povijest. Zagreb 1999; Zbornik Mirjane Gross. Zagreb 1999; Dijalog povjesničara – istoričara. Zagreb 2002–2003; Hrvati i Poljaci. Zagreb 2003; Zbornik Janka Pleterskega. Ljubljana 2003; Spomenica Filipa Potrebice. Zagreb 2004; Status, 2004; Revija za sociologiju, 2005). Polazeći sa stajališta da se podrijetlo i razvoj modernih nacija može razumjeti i interpretirati samo istraživanjem »integracijskih osnovica« na svim društvenim područjima, u svojim glavnim djelima (1986, 1989, 2006) analizira hrvatske političke programe. Pritom dugoročne građanske projekte u XIX. st. drži bitnima u svestranoj nacionalnoj, političkoj, društvenoj, gospodarskoj i kulturnoj transformaciji hrvatskoga naroda u modernu naciju i društvo, a uočava i povezanost hrvatskoga nacionalnoga programa sa zamisli konfederalizacije Habsburške Monarhije te zagovaranje – uz izgradnju hrvatske nacije i države – udruživanja u austrijsku federaciju ili, u slučaju neuspjeha, u južnoslavensku. Držeći pak da jugoslavenska ideologija u Hrvata nije u zamisli i programu predviđala nacionalni i državni unitarizam, zaključuje da državna tvorevina nastala 1918. ujedinjenjem sa Srbijom i Crnom Gorom nije bila plod hrvatskih programatskih polazišta i koncepcija. Kritički je pisao o knjigama V. Krestića (ČSP, 1984) i M. Brandta (RIHP, 1996), polemizirao o metodi povijesnih istraživanja, objektivnosti i profesionalnosti (ČSP, 1994), kritizirao prijedlog ustroja povijesnih institucija te ocjene o razvoju hrvatske historiografije u drugoj pol. XX. st. (RIHP, 1998), a različitim prilozima surađivao je i u Dometima (1977), ČSP (1992), HBL (1993) i Zborniku Mire Kolar-Dimitrijević (Zagreb 2003).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
KORUNIĆ, Petar. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/korunic-petar>.