KOŠĆAK, Ivan (Ivan Krstitelj), vjerski pisac (Bela kraj Radovana, 23. V. 1851 — Sarajevo, 20. XII. 1915). Gimnaziju polazio u Senju, od 1867. filozofsko-teološki studij na Papinskom sveučilištu Gregoriani u Rimu, gdje je doktorirao iz filozofije 1870. i teologije 1874. te bio zaređen za svećenika. Potom bio profesor u Senju. Na poziv nadbiskupa J. Stadlera došao je u Sarajevo, gdje je od 1883. obnašao dužnost kanonika Vrhbosanskoga kaptola, od 1904. bio njegov prepošt, a 1914. imenovan je apostolskim protonatorom. U radovima je obrađivao aktualne teme iz života bosanskohercegovačke Crkve, širio i branio svoje ideale katolicizma, papinstva i teizma kao temeljnoga polazišta. Kao teolog analitički se upuštao u obradbu teme imajući pritom na umu kršćanske vrijednosti i istine. Surađivao je u Vrhbosni (1887–92, 1894, 1897–1901, 1903–05, 1909–10, 1916), bio urednik izdanjâ Evanđelja i Djela apostolskih te tim povodom napisao Malu napomenu k pučkom izdanju Sv. evangjelja i Djela apostolskih (Sarajevo 1913), sastavio Mali molitvenik (Sarajevo 1912). Uz njegovo ime vezano je i pokretanje sarajevskoga Hrvatskoga dnevnika. Za zasluge u razvoju crkvene pokrajine u BiH od Svete stolice primio odličje Pro Ecclesia et Pontefice.
LIT.: Ivan Košćak. Vrhbosna, 13(1899) 1, str. 2–3. — (V. Kreneis): Dr Ivan Košćak. Ibid. — (Nekrolozi): Vrhbosna, 29(1915) 23/24, str. 363. — I. Dujmušić, Ibid., 30(1916) 1, str. 3–5. — I. Alilović: Biobibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine do god. 1918. Zagreb 1986, 91–92. — M. Karamatić: Franjevci Bosne Srebrene u vrijeme austrougarske uprave 1878–1914. Sarajevo 1992. — Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890–1990. Sarajevo—Bol 1993, 37, 353. — Stoljeće Vrhbosne 1887–1987. Sarajevo 1996, 34, 36, 46, 56, 64, 68, 73. — S. Sirovec: Hrvati i Germanicum. Zagreb 2004, 35.
Joško Barić (2009)
