KOSMAT

KOSMAT (Kozmat, Kuzma), knez (XI–XII. st.). Spominje se jedino u zapisu opata Dobrovita s Bašćanske ploče (oko 1100), u kojem se navodi da je upravljao »svom Krajinom« u doba podizanja crkve sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške. Povjesničari su taj navod različito tumačili. Po jednima je imao na sjeveru zemlje položaj vjerojatno sličan onomu kakav je na jugu imao Slavac, jer se u zapisu ne spominje nikakva viša vlast od njegove. S tim bi u svezi pojam »sva Krajina« odgovarao pojmu Dalmatinske marke – području samostalnom od ostatka Dalmacije još 1060-ih – a obuhvaćao bi kvarnerske otoke, Hrvatsko primorje i istočnu obalu Istre. Prema drugima bio je predstavnik lokalne vlastele, jer se pod nazivom »krajina« (Krajina) razumije »neodređeno zemljište na Krku«, a imao bi i javnopravne ovlasti koje mu je dodijelila suverena vlast na otoku. Pokušavalo se u njem vidjeti i neku od poznatih povijesnih osoba, npr. lučkoga župana Kuzmu iz 1070, odn. comesa Kuzmu u ispravi kralja Kolomana iz 1102.