KOSTRENČIĆ, Ivan
traži dalje ...KOSTRENČIĆ, Ivan, knjižničar (Crikvenica, 16. XI. 1844 — Crikvenica, 9. III. 1924). Gimnaziju polazio u Rijeci i završio 1862. u Senju. Bogoslovni studij završio u Pešti 1866, studij povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti te slavistike u Beču 1868. Zaposlio se te godine u Dvorskoj knjižnici te od 1869. predavao hrvatski jezik na Theresianumu i (do 1871) na Upravnom tečaju za graničarske časnike, a u državnoj nakladi školskih knjiga redigirao hrvatska izdanja. Od 1875. do umirovljenja 1911. knjižničar je i ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nastojeći ju profilirati i kao nacionalnu knjižnicu, prikupljanjem domaće knjižne baštine i vrijednih izdanja drugih južnoslavenskih naroda te nabavom privatnih zbirka (knjižnice Lj. Gaja i N. Zrinskoga) znatno je povećao i obogatio knjižni fond, sastavio pravila Knjižnice 1876, započeo reorganizaciju, izradio osnovu za abecedni i stručni katalog, s V. Deželićem st. katalog rukopisa i inkunabula, osigurao međuknjižničnu posudbu iz srednjoeuropskih knjižnica te se zauzimao za bolji položaj knjižničara. U Državnom dvorskom i kućnom arhivu u Beču pronašao je i prema tekstološkim i jezičnim načelima V. Jagića objavio i predgovorom popratio pjesme F. K. Frankapana iz Gartlica za čas kratiti pod naslovom Vrtić (Zagreb 1871). Objavio također građu za povijest južnoslavenske protestantske književnosti u doba najaktivnijega rada I. Ungnada i uraškoga kruga Urkundliche Beiträge zur Geschichte der protestantischen Literatur der Südslaven in den Jahren 1559–1565 (Beč 1874). U vlastitoj je nakladi dao tiskati knjižicu Uspomena na Mirka bar. Ožegovića Barlabaševačkoga, biskupa senjskoga i modruškoga ili krbavskoga (Beč 1869), a u predgovoru djelu E. Lovrića Crikvenica—Novi (Crikvenica 1907) donio je jedan od prvih povijesno-pravnih priloga o Crikvenici. Prevodio udžbenike, osvrtima, polemikama i izvješćima surađivao u periodicima Agramer Zeitung (1869), Izvještaj Matice hrvatske (1877–78, 1890), Vienac (1878, 1881), Sloboda (1885), Smotra (1887), Narodne novine (1892). Za njegova je tajničkoga, blagajničkoga i uredničkoga djelovanja 1877–1902. MH znatno povećala broj članova i suradnika, stvorila čitateljsku publiku te postala središtem hrvatskoga kulturnoga i književnoga života. Rukopisna mu se ostavština čuva u Arhivu HAZU, NSK i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču. Po njem je nazvana Povelja koju Knjižničarsko društvo iz Rijeke od 2000. dodjeljuje za unapređivanje knjižničarskoga rada. — Njegov sin Nikola (1879–1945) u Zagrebu je 1897. završio klasičnu gimnaziju i 1902. studij prava doktoratom. Bio je upravitelj financijskoga odsjeka Zemaljske vlade 1915, ekspert na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1919, nastavnik na Visokoj školi za trgovinu i promet 1920, pomoćnik ministra financija 1921, potom glavni ravnatelj Jugoslavenske banke u Zagrebu. Objavio članke gospodarske tematike (Nova Evropa, 1923; Obzor, 1931) te brošure s predavanjima iz političke ekonomije (Zagreb s. a.) i o valutnoj reformi u Austro-Ugarskoj Monarhiji (Zagreb 1908).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
KOSTRENČIĆ, Ivan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 4.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/kostrencic-ivan>.