KOVAČEVIĆ, Ferdinand

KOVAČEVIĆ, Ferdinand, telegrafski stručnjak (Gospić, 25. IV. 1838 — Zagreb, 27. V. 1913). Do 1858. školovao se u Gospiću, 1859. završio Vojnu akademiju u Bečkom Novom Mjestu. Kao topnički časnik služio do 1866 (otpusnicu iz vojske dobio 1872). Te godine dodijeljen je Telegrafskoj upravi u Josefovu (danas dio Jaroměřa) u Češkoj, 1869. Telegrafskomu inspektoratu za Hrvatsku i Slavoniju i 1870. novoosnovanoj Direkciji telegrafa za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu, u kojoj je tajnik od 1872. Umirovljen 1887. Poslije je bio tajnik pa ravnatelj Prve činovničke zadruge u Zagrebu. U Hrvatskoj se posvetio proučavanju i razradbi teorijske i praktične tematike tada još nove telegrafske tehnike. Rezultate je publicirao u časopisima Journal télégraphique (Bern 1878), Revue télégraphique (Bern 1878), Technische Blätter (Prag 1878), Zeitschrift für Elektrotechnik (Beč 1888–89) i Elektrotechnische Zeitschrift (Berlin 1889). U Beču i Budimpešti registrirao je 1876. patent kojim je izumio »diferencijalnu metodu s trajnom strujom za istodobno odašiljanje po jednoj žici dviju brzojavka jednakoga ili protivnoga smjera, kao i četiri brzojavke, dvije po dvije u suprotnim smjerovima«. U svojoj knjizi, »praktično-teorijskom priručniku za telegrafske činovnike«, prvom djelu s područja telegrafije iz pera hrvatskoga stručnjaka i objavljenom u Hrvatskoj (1875), piše o traženju i uklanjanju smetnja u telegrafiji na temelju poznavanja tadašnje tehnike, tehnologije i tehničkoga znanja osoblja. God. 1881, kao pomoć za pripremanje stručnih ispita, tiskao je zbirku zadataka iz galvanskoga nauka o elektricitetu, 1889. u knjizi o releju sustavno je obradio područje povećanja iskoristivosti vodova u telegrafiji s istosmjernom strujom; 1892. sastavio je na hrvatskom jeziku terminološki zanimljiv priručnik o brzojavu. Njegove knjige, članci i izumi prinos su razvoju telegrafije i izobrazbi stručnoga osoblja, a u Hrvatskoj njegov je rad pionirskoga značenja. Bio je član Elektrotehničkoga društva u Beču od 1886. God. 1999. u Parku skulptura velikana hrvatskoga prirodoslovlja i tehnike Tehničkoga muzeja u Zagrebu postavljeno je njegovo poprsje, rad S. Jančića.