KOVAČEVIĆ, Željko (Želislav), entomolog (Varaždin, 6. VIII. 1893 — Zagreb, 4. III. 1984). Završio gimnaziju u Senju 1912. i studij prirodnih znanosti i geografije 1917. na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1922. i doktorirao tezom Prinos poznavanju glomerida hrvatskog krša i Zagorja. Bio je 1913–18. asistent u Narodnom zoološkom muzeju u Zagrebu i 1918–19. u Entomološkoj sekciji Hrvatske biološke centrale, 1920–25. gimnazijski profesor u Ogulinu, Kostajnici i Beogradu, a 1925–33. vodio je Odsjek za entomologiju i fitopatologiju Poljoprivredne ogledne i kontrolne stanice u Osijeku. Od 1933. u Zagrebu je voditelj Odsjeka za zaštitu bilja u istoimenoj postaji pa 1945–47. direktor Zavoda za zaštitu bilja i honorarni nastavnik na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu, na kojem je od 1947. izvanredni te od 1952. redoviti profesor zoologije, poljoprivredne i šumarske entomologije i predstojnik Zavoda za poljoprivrednu zoologiju. Njegovom je zaslugom 1962. pokrenut poslijediplomski studij iz entomologije i zaštite bilja. Nakon umirovljenja 1964. vanjski je suradnik u Institutu za zaštitu bilja te voditelj i nastavnik na poslijediplomskom studiju. Gotovo čitav život posvetio je istraživanju zaštite bilja u poljodjelstvu i šumarstvu. Baveći se biologijom štetnika i proučavajući metode njihova suzbijanja, a ne zaboravljajući pritom na prirodu u cjelini, na međusobne odnose biljaka i životinja te utjecaj čovjeka, postavio je temelje biocenološkomu istraživanju u zaštiti bilja. Već je 1924. počeo proučavati biološke načine borbe protiv štetnika. Istraživao je i faunu tla, napose životinjske organizme koji sudjeluju u njegovu stvaranju, te prvi u nas uočio presudni utjecaj prehrane na dinamiku populacije kukaca, osobito štetnih. God. 1930. utvrdio je u nas nazočnost osice Aphelinus mali, prirodnoga neprijatelja jabučne krvave uši, 1938. upozorio na mogućnost pojave sredozemne voćne mušice (Ceratitis capitata), štetnika na breskvi i agrumima, a 1952. opisao japanskoga pivca (Popillia japonica) i ukazao na mogućnost unosa toga opasnoga štetnika iz Amerike u Europu. Dao je vrijedne priloge o biljnoj karanteni i inventarizaciji entomofaune koja se uvozi robom iz drugih zemalja. Iznimno je vrijedno njegovo proučavanje raširenosti, biologije i ekologije gubara (Lymantria dispar), krumpirove zlatice (Doryphora decemlineata), kalifornijske štitaste uši (Aspidiotus perniciosus) i drugih opasnih štetnika. Bavio se i stručnim, organizacijskim te publicističkim radom iz entomologije, zaštite bilja i fitofarmacije. God. 1951. ishodio je osnivanje pet fitosanitetskih postaja u Hrvatskoj, od kojih je riječka opstala 35 godina. Za dijagnostičku i prognostičku službu u šumarstvu osnovao je 17 postaja, koje su 1973–76. uspješno radile sa svjetlosnim mamcima. Jedan je od osnivača Entomološkoga društva Kraljevine SHS (poslije Jugoslavensko entomološko društvo) 1926. u Beogradu, a njegovom je zaslugom obnovljen rad toga društva 1969. u Zagrebu te pokrenut znanstveni časopis Acta entomologica Jugoslavica 1971. Bio je i prvi predsjednik obnovljenoga društva, počasni predsjednik Hrvatskoga (od 1975) i Jugoslavenskoga entomološkoga društva (od 1976), član entomoloških društava u Švicarskoj i Finskoj te radnih skupina Međunarodne organizacije za biološko suzbijanje štetnika (OILB) i Međunarodnoga saveza organizacija za šumarska istraživanja (IUFRO). Njegovim imenom prozvane su nova virusna bolest na dudovcu Bergoldia kovachevici (L. Schmidt i Gj. Philips) i novootkrivena vrsta muhe strvinarke Parasarcophaga kovatschevitchi (D. Strukan). Znanstvene i stručne članke objavljivao je u publikacijama Priroda (1916, 1922–23, 1939–40, 1947, 1959–60, 1962–63, 1965–66, 1968–70, 1975), Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva (1918, 1923), Gospodarski list (1920, 1927, 1941–44, 1962–64, 1966–67, 1972, 1975), Poljoprivredni glasnik (Novi Sad 1923–26, 1928, 1930, 1937–38, 1941–43), Šumarski list (1924–25, 1928, 1931, 1947, 1949, 1951–54, 1956, 1962, 1968, 1973–74), Težak (Beograd 1925), Anzeiger für Schädlingskunde (Berlin 1926, 1932, 1956–58, 1964–65), Jutarnji list (1926, 1931–32, 1937–38), Glasnik Ministarstva poljoprivrede i voda Kraljevine SHS (Beograd 1927, 1929, 1934), Gospodarske novine (1927, 1932; Seljačke novosti, 1933, 1938–40), Službeni list Oblasti podunavske (Smederevo 1927), Glasnik Jugoslavenskog entomološkog društva (1928–31), Napredni gospodar (1928, 1930, 1938), Verhandlungen der Deutschen Gesellschaft für angewandte Entomologie (Berlin 1928), Lesnická práce (Písek 1929), Jugoslovenski Lloyd (1930), Zadružna svijest (1930), Agronomski glasnik (1931, 1952–53, 1955–56, 1960–63, 1968, 1971, 1974), Uzorni vrtlar i gospodar (1932, 1941), Novosti (1933), Vinarski list (Beograd 1933), Narodne novine (1936), Arhiv Ministarstva poljoprivrede (Beograd 1937, 1939; Arhiv za poljoprivredne nauke i tehniku, 1949), Vjesnik Saveza hrvatskih vinogradara i voćara (1938; Vinogradarski i voćarski list, 1939; Voćnjak, vrt i vinograd, 1941–43), Naš vrt (1939–41; Hortikultura, 1960), Gospodarski glasnik (1941–43), Poljodjelski kalendar Hrvatskog radiše (1941), Gospodarstvo (1943), Biljna proizvodnja (1948–49, 1954, 1958), Gozdarski vestnik (Ljubljana 1951, 1953), Glasnik za šumske pokuse (1952), Zaštita bilja (Beograd 1952, 1954, 1956, 1958–60, 1964, 1967–68, 1970, 1981), Ljetopis JAZU (1953, 1960), Nauka i priroda (Beograd 1953), Drvna industrija (1955), Biljna zaštita (1957–70, 1973–77), Zeitschrift für angewandte Entomologie (Hamburg 1957), Kemija u poljoprivredi (1958–59, 1962), Narodni šumar (1959), Biljni lekar (Beograd 1960, 1966–67), Savremena poljoprivreda (Novi Sad 1960, 1964), Zemljište i biljka (Beograd 1967), Pedobiologia (Jena 1969), Acta entomologica Jugoslavica (1971, 1975), Poljoprivredna znanstvena smotra (1973). S njemačkoga je preveo knjige W. Speyera Štetnici jezgričavih voćaka (Zagreb 1942) i F. van Emdena Štetnici vinove loze, jagodičastih grmova i jagoda (Zagreb 1943). Napisao je poglavlje Ključ za određivanje štetnika šumskog drveća u Šumarskom priručniku, 2 (Zagreb 1946) i Malom šumarsko-tehničkom priručniku (Zagreb 1949) te obradio osam poglavlja u Atlasu bolesti i štetnika poljoprivrednih kultura (Zagreb 1962). Autor je i suautor više knjiga, priručnika, brošura, uputa te skripata za dodiplomski i poslijediplomski studij i suradnik u Šumarskoj i Poljoprivrednoj enciklopediji LZ. Dobitnik Nagrade za životno djelo 1969. i počasnoga doktorata Sveučilišta u Zagrebu 1970.
DJELA: Bolesti i štetnici na voćkama. Zagreb 1938. — Bolesti i štetnici na vinovoj lozi. Zagreb 1939. — Bolesti i štetnici u voćnjacima i vinogradima. Zagreb 1946, 1947². — Krumpirova zlatica (Doryphora decemlineata Say). Zagreb 1946, 1947². — Primijenjena entomologija, 1. Opći dio. Zagreb 1950, 1962²; 2. Poljoprivredni štetnici. Zagreb 1952, 1961²; 3. Šumski štetnici. Zagreb 1956. — Štetnici u vrtu. Zagreb 1951. — Bolesti i štetnici ratarskog bilja (suautori J. Kišpatić i M. Panjan). Zagreb 1952, 1968². — Bolesti i štetnici voćaka i vinove loze (suautori J. Kišpatić i M. Panjan). Zagreb 1960.
LIT.: M. Hirtz: Biografije zoologa. Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva, 36(1924) str. 138. — V. Mandekić: Kultura šećerne repe i njezini neprijatelji. Napisao dr. Željko Kovačević. Jutarnji list, 20(1931) 7073, str. 29. — (Prikazi knj. Bolesti i štetnici na voćkama): T. Cividini (tc), Seljačke novosti, 14(1938) 27, str. 2–3. — V. Mandekić, Jutarnji list, 27(1938) 9494, str. 27. — S. Ožanić, Jadranski dnevnik, 5(1938) 186, str. 6. — (Prikazi knj. Bolesti i štetnici na vinovoj lozi): T. Cividini, Seljačke novosti, 15(1939) 18, str. 1. — V. Mandekić, Jutarnji list, 28(1939) 9785, str. 26. — A. Kurir: Schrifttumnachweis über die angewandte und theoretische Entomologie Kroatiens. Schriftenreihe der Hochschule für Bodenkultur (Wien), 1944, str. 47–50. — A. Kauders: Šumarska bibliografija (1846–1946). Zagreb 1947, 76, 82, 248. — Isti: Šumarska bibliografija (1946–1955). Zagreb 1958, 90–91. — L. Schmidt i Gj. Philips: Granuloza – nova virusna bolest na dudovcu (Hyphantria cunea Drury). Zagreb 1958. — 65-godišnjica života i 45-godišnjica rada prof. dr. Željka Kovačevića. Biljna zaštita, 2(1958) 8, str. 107. — Spomenica povodom 40-godišnjice Poljoprivrednog fakulteta 1919/20–1959/60. Zagreb 1960, 94, 215–218. — Povodom 50-godišnjice plodnog rada i 70-godišnjice života prof. dr. Željka Kovačevića. Biljna zaštita, 7(1963) 8, str. 169–191. — E. Schimitschek: Professor Dr Željko Kovačević zum 70. Geburtstag. Anzeiger für Schädlingskunde (Berlin), 36(1963) 12, str. 198–199. — L. Schmidt: Povodom 70-godišnjice života i 50 godina plodnog rada prof. dr Željka Kovačevića. Zaštita bilja (Beograd), 14(1963) 75, str. 469–473. — Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860–1960. Zagreb 1963, 443–446. — C. Petrik: Dva značajna jubileja. Savremena poljoprivreda (Novi Sad), 12(1964) 2, str. 141–153. — Prof. Željku Kovačeviću dodijeljena je nagrada za životno djelo za naučni rad na području entomologije. Biljna zaštita, 13(1969) 5, str. 113. — D. Strukan: Parasarcophagina Jugoslavije (Sarcophagidae-Diptera). Zbornik Matice srpske za prirodne nauke (Novi Sad), 38(1970) str. 102–103, 112–114. — Spomenica Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1959/60–1969/70. Zagreb 1970, 15–16, 18–19, 107–109. — Spomenica. Sto godina znanstvenog i nastavnog rada iz zoologije na Sveučilištu u Zagrebu. Hrvatski narodni zoološki muzej od osnutka do danas. Zagreb 1974, 51, 147–152. — S. Keglević: Čestitamo 85. rođendan prof. dr. Željku Kovačeviću. Glasnik zaštite bilja, 1(1978) 9, str. 296–297. — L. Schmidt: Povodom 85-godišnjice života i 65-godišnjice plodnog rada prof. dr. Željka Kovačevića. Acta entomologica Jugoslavica, 14(1978) 1/2, str. 126–130. — Naši slavljenici. Glasnik zaštite bilja, 2(1979) 12, str. 414–415. — 60-godišnjica Fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 1969/70–1979/80. Zagreb 1979, 195, 202. — S. Keglević (S. K.): Čestitamo 90. rođendan prof. dr Željku Kovačeviću. Gospodarski list, 141(1983) 15, str. 2. — (Nekrolozi): Vjesnik, 45(1984) 13111, str. 4. — S. Keglević, Acta entomologica Jugoslavica, 20(1984) 1/2, str. 6–8. — M. Maceljski, Glasnik zaštite bilja, 7(1984) 5, str. 189–191; Gospodarski list, 142 (1984) 6, str. 8; Zaštita bilja, 35(1984) 167, str. 7–15. — Gimnazija – SC »Gabriel Santo« 1636–1986. Varaždin 1986, 302–303. — F. Šatović: Bibliografija radova Agronomskog glasnika. Agronomski glasnik, 50(1988) 6, str. 34–127. — Lj. Vasiljević: Bibliografija zaštite bilja Jugoslavije od 1763. do 1989. Beograd 1991. — N. Pagliarini i Lj. Oštrec: Djelo prof. Ž. Kovačevića u istraživanju faune tla. Fragmenta phytomedica et herbologica, 21(1993) 2, str. 187–192. — B. Britvec: Entomologija u Hrvatskoj – pregled događaja. Entomologia Croatica, 1(1995) str. 49–58. — P. Durbešić (P. D.): Prof. dr. sc. Željko Kovačević. Priroda, 89(1999) str. 56. — B. Milošević: Senjani i drugi prirodoslovci koji su proučavali područje Senja i Velebita. Senjski zbornik, 28(2001) str. 275–280. — S. Keglević: Prof. dr. Željko Kovačević. Gospodarski list, 162(2003) 15, str. 41. — B. Britvec: Prof. dr. sc., dr. h. c. Željko Kovačević, znameniti hrvatski zoolog i entomolog – povodom 110. obljetnice rođenja i 20. obljetnice smrti (s bibliografijom). Entomologia Croatica, 8(2004) 1/2, str. 77–92.
Branko Britvec (2009)
