KOŽUL, Franjo, sociolog i političar (Uzarići kraj Širokoga Brijega, 1. X. 1928 — Mostar, 9. VII. 2004). Završio učiteljsku školu u Mostaru i 1963. Pravni fakultet u Sarajevu, na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu doktorirao 1966. tezom Problemi centralizma i decentralizacije u jugoslavenskoj praksi i proces njihovog prevazilaženja. Radio u Mostaru kao sekretar Kotarskoga komiteta Narodne omladine od 1951, upravitelj Zavoda za socijalno osiguranje od 1953. i Srednjoškolskoga đačkoga doma od 1956. te sekretar Općinskoga komiteta SK od 1957, potom u Sarajevu kao šef kabineta predsjednika Republičke konferencije SSRN od 1961, asistent od 1963, docent od 1966. i izvanredni profesor od 1970. na Fakultetu političkih nauka, od 1974. na Pravnom fakultetu (1976. redoviti profesor sociologije). God. 1995. prešao na Pravni fakultet u Mostaru, gdje je predavao upravnu znanost. U radovima je – znatnim dijelom tiskanima u knjigama – s marksističkih polazišta, kao prinos provedbenoj politici (a radi smanjenja raskoraka između deklarativnih načela i jugoslavenske zbilje), na teorijskoj i na empirijskoj razini raščlanjivao stanje temeljnih vrijednosti »socijalističkoga društva«, samoupravljanje, državnu upravu, nuspojave profesionalizacije SK te, među prvima, položaj zaposlenih žena, ali i suodnos širih pojava poput nacionalne i vjerske pripadnosti te preobrazbe sela. I prije 1990-ih pisao o osjetljivu suživotu u BiH, a 1999. u suautorstvu objavio metodološki slobodniju knjigu u kojoj se zbog nemogućnosti učvršćenja unitarne »države-nacije« zauzima za dvodomni parlament i unutarnju trodiobu (uz međunarodnu arbitražu, bez prava na secesiju). Surađivao u periodicima Naše teme (1966), Pregled (1966, 1970, 1972–74, 1978, 1980, 1983, 1987), Odjek (1970, 1972, 1974, 1982), Politička misao (1970), Politički spektar (1970–72), Socijalizam (Beograd 1970, 1972, 1977, 1984, 1986), Vojno delo (Beograd 1970, 1973), Teorija in praksa (Ljubljana 1972, 1984), Finansiranje, ekonomika i samoupravljanje (Beograd 1973), Kulturni život (Beograd 1973), Lica (1973), Opredjeljenja (1973, 1976, 1978–79, 1981–84, 1987), Suvremenost (Novi Sad 1973, 1982), Žena (1973), Marksističke sveske (1974), Survey (1974–75, 1979, 1984), Dijalog (1978), Univerzitet danas (Beograd 1978), Međunarodna politika (Beograd 1981), Marksističke teme (Niš 1982), Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu (1983–84), Most (1983), Pravo i samoupravljanje (1983) i Sveske (1983, 1989), zbornicima Federacija Bosna i Hercegovina: država i civilno društvo (Zagreb 1995), Herceg-Bosna ili… (Mostar 1996), Hrvati u Bosni i Hercegovini (Mostar—Toronto 1996), Agresija na Bosnu i Hercegovinu i borba za njen opstanak 1992.–1995. godine (Sarajevo 1997) i Uloga intelektualaca u postratnoj BiH, 1 (Prag 1997) te u knjizi S. Tomića Politički profesionalizam (Sarajevo 1972). Autor je priručnika o birokraciji i tehnokraciji u suvremenom društvu (Sarajevo 1965, 1977) i suautor sveučilišnih udžbenika iz marksizma (Sarajevo 1982, 1984, 1987²). Bio je član CK SK BiH i Predsjedništva Savezne konferencije SSRN, predsjednik udruženja sociologa BiH i sociologa Jugoslavije te suutemeljitelj Asocijacije nezavisnih intelektualaca KRUG 99 (1992).
DJELA: Samoupravni i radni status žene u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1973. — Politička kultura samoupravljanja. Sarajevo 1975. — Socijalizam u koncepciji evrokomunizma. Sarajevo 1980. — Ideje i stvarnost socijalizma. Sarajevo 1981. — Savremeni društveni procesi na selu. Sarajevo 1982. — Savremena društvena kretanja na selu. Beograd 1983. — Demokratija i povijesna odgovornost komunista. Sarajevo 1986. — Religija i nacija. Novi Sad 1987. — Država i nacija. Bosna i Hercegovina – posljednji etapni prostor konsolidacije Europe (suautor S. S. Kukić). Mostar—Sarajevo 1999.
LIT.: V. Popović: (Nekrolog). Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 17(2004) str. 347–348.
Lada Šojat i Filip Hameršak (2009)
