KRALJIĆ, Juraj (Kraglich, Giorgio), skladatelj i instrumentalist (?, 1784 — Dubrovnik, 28. III. 1850). Na sačuvanim rukopisima svojih skladba potpisivao se talijaniziranim oblicima. Po zvanju je bio filharmoničar (»filarmonico«), tj. član kojega od dubrovačkih instrumentalnih sastava kao katedralne kapele i kneževe glazbe. Katkad je svojemu potpisu dodavao kraticu Kap., Kapel. ili Kapeli pa se pretpostavlja da je za austrijske uprave bio kapelnik, tj. dirigent dubrovačke vojne glazbe ili katedralne kapele. Sudeći po opsežnoj i raznovrsnoj skladateljskoj ostavštini, sačuvanoj u glazbenom arhivu dubrovačkoga samostana Male braće, bio je školovan skladatelj. U rukopisima, većinom autografima, sačuvano je 19 vokalno-instrumentalnih, komornih i glasovirskih skladba. Opsegom i složenošću sastava najznatnije su mise: Missa u G-duru za zbor i orgulje; Missa u D-duru za zbor, gudački sastav i orgulje, 1822; Missa pastorale u D-duru za zbor i orkestar (dvije violine, dvije flaute, dva roga, trublja i basso continuo), označena kao op. 8, 1831; Missa a tre voci u G-duru za dva soprana i bas te orkestar (dvije violine, viola, dvije flaute, dva roga i basso continuo); misa u F-duru nije naslovljena, a sačuvane su samo instrumentalne dionice. Od pojedinačno sačuvanih misnih stavaka, Gloria u B-duru skladana je za troglasni muški zbor i gudače, Benedictus u Es-duru za bas solo i orgulje, Cum Sancto Spiritu u D-duru za mješoviti zbor, gudače i orgulje, Domine Deus rex caelestis u G-duru za zbor, gudače i orgulje, a himna Duetto juravit Dominus u A-duru za sopran, tenor, gudački sastav i orgulje. Među svjetovnim vokalnim skladbama izdvaja se recitativ Chi più di te Ragusa za sopran solo i gudače (dvije violine, viola i bas); rukopisu je dodana i kratka Marcia per clarinetto col accompagnamento di chitarra. Arija Da te lungi skladana je za sopran solo uz pratnju gitare, a arija I postavi troie rechi za sopran, violinu i orgulje (sačuvana bez teksta uz dodatak naslovu Verte la aria / per violino obligato). Dvopjev Tutto da voi dipende i arija Perche turba la calma di questo cor za dva soprana i gitaru obradbe su arija iz opere La locanda G. Paisiella. Od instrumentalnih skladba sačuvan je četverostavačni Quartetto u Es-duru za violinu, violu, flautu i violončelo, 1822, zatim Tema con variazioni (naslov dao A. Vidaković) za flautu i glasovir u Es-duru te Duo za dvije violine u G-duru, sačuvan u skupnoj zbirci (prema Vidakoviću, možda pratnja himne Tantum ergo). Od Kraljićeva opusa temeljito su proučene jedino glasovirske skladbe. Opsežna skladba Le combat navale de Trafalgar/La mort de Nelson admiral anglois/Sehschlacht bey Trafalcar/Todt des Admirals’ Nelson, programno je djelo u sedam stavaka u kojem K. zvukovno oslikava pomorsku bitku kraj Trafalgara (1805). Notni je tekst popraćen mjestimice tumačenjima odlučujućih zbivanja, a ratni metež zvukovno navješćuju brze pasaže, nagle promjene dinamike i sl. Središnji, glavni dio (bitka i Nelsonova pogibija) ima dijelom oblik klasičnoga sonatnoga stavka. Harmonijska građa raznolikošću obradbe, posebno tonalnim i funkcionalnim odnosima stavaka, načinom moduliranja, vođenjem akorda, potvrđuje autorovu skladateljsku vještinu i maštovitost u zvukovnom slikanju sadržaja. Glasovirski slog odlikuje se punoćom i snagom zvuka, a tehničkim postupcima (prepletanje akorda i pasaža, nagle dinamičke promjene, rastavljeni trozvuci) nadilazi tadašnju dubrovačku skladateljsku praksu. Stilski skladba pripada kasnoj klasici te mjestimice odaje utjecaje L. van Beethovena. Od triju glasovirskih marševa, prvi, Marcia für piano forte u C-duru, s odgovarajućim triom, očito je početnička skladba; drugi, u D-duru, nedovršen je, a treći, u F-duru, protkan je vedrim motivima koji mjestimice poprimaju obilježja hrvatskoga narodnoga melosa, a zvučna podloga podsjeća na gajde. Zapravo je to stilizacija narodne glazbe na način klasike. Kraljićevu ostavštinu u Dubrovniku prvi je popisao i dijelom autorski utvrdio Vidaković (u rukopisu). Drugi iscrpni popis (neobjavljen) izradili su studenti Odsjeka za muzikologiju zagrebačke Muzičke akademije pod vodstvom Vjere Katalinić i S. Tuksara. Skladbe su popisane u Répertoire international des sources musicales (RISM, A/II).
LIT.: A. Vidaković: Uređenje glazbenog arkiva Male braće u Dubrovniku. Ljetopis JAZU, 1959, 63, str. 535–538. — B. Antić: Klavirska muzika u Dubrovniku. Rad JAZU, 1965, 337, str. 290–296. — M. Demović: Glazba i glazbenici u Dubrovačkoj Republici od polovine XVII. do prvog desetljeća XIX. stoljeća. Zagreb 1989, 104, 232–233. — M. Rusković-Krištić: Djela dubrovačkih skladatelja u razdoblju od 1750. do 1850. u Glazbenom arhivu samostana Male braće u Dubrovniku (diplomski rad). Muzička akademija u Zagrebu, 2001, 38–44, 140–151.
Ivona Ajanović-Malinar (2013)
