KREŠIĆ, Stjepan

KREŠIĆ, Stjepan (Kresic; Stéphane, Stephanus, Stephen), klasični filolog i prevoditelj (Vinine kraj Neuma, 22. II. 1915 — Ottawa, 21. IV. 1984). Završio Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Travniku 1935. i studij klasične filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1941. Gimnazijski profesor u Zagrebu do 1959. i Trazegniesu do 1961. Habilitirao se na Sveučilištu u Ottawi, na kojem je radio od 1961. do umirovljenja 1980 (redoviti profesor od 1970). Usavršivao se u Ženevi, Rimu, Münchenu, Parizu i Londonu. Surađivao u periodicima Omladina (1938–39), Nastavni vjesnik (1941–42), Hrvatski domobran (1942), Književni tjednik (1942), Gluma (1943–44), Le Droit (Ottawa 1962), Revue de l’Université d’Ottawa (1964, 1980), Échos du monde classique – Classical News and Views (Ottawa 1966, 1968–70). Zauzimao se za reformu nastave živih jezika te sastavio Praktični priručnik engleskog izgovora (Zagreb 1947; prvotno tiskan kao predgovor Englesko-hrvatskomu i hrvatsko-engleskomu rječniku I. Androvića). Ponajviše se bavio antičkim bukoličkim pjesništvom (Nastavni vjesnik, 1942; Teokritove »Čarobnice«. Zagreb 1943), temom progonstva u latinskoj književnosti (Revue de l’Université d’Ottawa, 1970), književnom teorijom, estetikom i kritikom, vezama klasične i suvremene književnosti te hrvatskim latinizmom (Acta conventus Neo-Latini Lovaniensis. Leuven—München 1973). Od projekta o hrvatskom jeziku i kulturi od srednjega vijeka do XX. st. objavljen mu je dio The Principal Characteristics of Croatian Literary Culture in the Middle Ages (Journal of Croatian Studies, New York 1984–85; p. o. New York 1987). Bio je suradnik i urednik zbornika Contemporary Literary Hermeneutics and Interpretation of Classical Texts (Ottawa 1981). Rad o hrvatskim latinistima uvršten mu je u izdanje Croatia. Land, People, Culture, 3 (Chicago 1998). Objavio je vrijedne traduktološke radove (Jezik, 1956–59) te predgovorima popraćene prijevode s engleskoga Božićna pjesma (1946), Priče (1947, suprevoditelj), Posmrtni spisi Pickwickova kluba (1949–1951) i Kapetan Smjeli (1951) C. Dickensa, Putovanja oko svijeta J. Cooka (1950), Sam R. E. Byrda (1952), Okrutno more N. Monsarrata (1954), Bajke O. Wildea (1955), Istočno od raja J. Steinbecka (1956), Život doktora Samuela Johnsona J. Boswella (1958, sa studijom o modernoj johnsonijanskoj doktrini), Krik i bijes W. Faulknera (1958, sa studijom o romanu struje svijesti), Gradić Peyton Grace Metalious (1959) i Svi kraljevi ljudi R. P. Warrena (1960) te s francuskoga (Jean-Christophe, 4. R. Rollanda, 1947); sve tiskano u Zagrebu. Rukopisna mu se ostavština, među ostalim rasprava Vita pastoricia in Eclogis Vergilianis, hrvatsko-engleski rječnik i studija o latinskim pjesnicima prognanicima, čuva u obitelji.