KRITOVAC, Fedor

KRITOVAC, Fedor, arhitekt, urbani sociolog i karikaturist (Zagreb, 22. VIII. 1938 — Zagreb, 28. I. 2011). U Zagrebu završio gimnaziju 1957, diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1963. te doktorirao 1983. na Filozofskom fakultetu tezom Urbanizacija i ugrožavanje okoline u jadranskom području – neki problemi urbanizacije prostora. Od 1964. radio u Centru za industrijsko oblikovanje, od 1974. do umirovljenja 1998. u Institutu građevinarstva Hrvatske. Predavao na poslijediplomskim studijima dizajna te marketinga u Zagrebu, Osijeku i Mariboru. Radove o industrijskom dizajnu, urbanizmu, urbanoj kulturi, vizualnim komunikacijama i vizualnoj kulturi, zaštiti okoliša, radnoj okolini i kvaliteti življenja objavljivao u periodicima Dizajn (1968), Bit International (1969), Čovjek i prostor (1969, 1978–81, 1987, 1990–91, 1993, 1997, 2001, 2003, 2005, 2007), Sinteza (Ljubljana 1970), Život umjetnosti (1971, 1974, 1991–94, 1997, 1999, 2004), 15 dana (1972–73, 1990, 1993, 1997, 2000), Sociologija sela (1972, 1998, 2006), Arhitektura (1974, 1981, 1984–85, 1998), Dometi (1974), Naše teme (1974), Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (1982–83, 1992–93), Kulturni radnik (1989–90), Suvremeni promet (1989, 1996, 1999), Acta turistica (1990, 1992), De re aedificatoria (Beograd 1990), Sigurnost (1990, 1992, 1994–96, 1999, 2002–03, 2005, 2009), Komunalni vjesnik (1991–2004), Socijalna ekologija (1992, 1994, 1996), Gospodarstvo i okoliš (1995, 1997), Prostor (1995, 2001, 2006), Kontura (1997–98, 2001–02) i Oris (1999). Surađivao i u časopisima SKG, Ideja, Rad i sigurnost, Ambalaža, Industrijsko oblikovanje (Beograd), Hortikultura, Ergonomija, Stambena i komunalna privreda, Turizam, u Reviji za sociologiju, Agronomskom glasniku, Građevinaru, Analima Galerije Antuna Augustinčića, Quorumu, Hrvatskoj reviji, Zarezu i Vijencu, u Likovnoj enciklopediji Jugoslavije LZ te zbornicima. Priređivao autorske studijske izložbe s kreativnim interpretacijama (fotografije i kolaži) o urbanim fenomenima u zagrebačkim galerijama Modulor (Izlozi, 1990; Klupa u gradu, 1996; Dvorišne ulice, 1997; s R. Dellaleom Tradicija stanovanja na Trešnjevci, 1997, Stara Trešnjevka na kraju stoljeća, 1999, i Dossier Vrbik, 2000; Skulptura u vrtu, 2002; Stara kućna zvonca, 2004; Ponešto o street artu i grafitima, 2009), Likum (Oko znaka, 1994; Strugala, Ulične pepeljare, Klupe u vrtovima, Jarboli na zgradama, 1995), Prozori (Portreti s fasada, 2001; Drugi grafiti, 2004), ULUPUH (Zagrebački street art, 2008), Vladimir Nazor (Otrgni! Nazovi! Vidi…, 2008) i Karas (Obrtni spektakl, s Rosanom Ratkovčić, 2009), u Muzeju grada Zagreba (Zagrebačke kućne poštanske uložnice, 1999; Arhitekti i graditelji na zagrebačkim pročeljima, 2001; Odsjaji zagrebačkih stubišnih vitraja, 2003) i Etnografskom muzeju (Zatvori vrata!, 2005). Dijelove prethodno objavljenih tekstova skupio u knjizi Otkrivanje grada (Zagreb 2010). U galeriji Modulor posmrtno je 2011. priređena izložba Crno-bijelo i šareno po scenariju Fedora Kritovca. — Djelovao 1964–78. u Zagrebačkoj grupi karikaturista okupljenoj oko Studentskoga lista i Poleta te ondje – kao i u Paradoksu, Poljima (Novi Sad), Odjeku i Epohi – objavljivao kritičke tekstove o suvremenoj karikaturi; u galeriji ULUPUH 1997. surađivao na tematskoj izložbi Zagrebačka škola karikature 1964–1974. Njegova se karikatura oslanja na nadrealistički, metaforičan izraz; osnova joj je pročišćeni, stilizirani crtež koji zahtijeva višeslojno i višeznačno čitanje. Izlagao samostalno u Zagrebu (1972. s I. Šarićem, 1989, 1999) i Koprivnici (1989) te skupno u Zagrebu na Zagrebačkom salonu (1968–72, 1985, 1989), izložbama Nadrealizam i hrvatska likovna umjetnost (1972), 10 godina suvremene zagrebačke karikature (1974), Zgraf (1978) i Bijenale privredne karikature (1988), u Koprivnici na izložbi Zagrebačka grupa karikaturista (1978), na međunarodnim izložbama karikature u Bordigheri (1966), Kruishoutemu (1986, I. nagrada), Bjelovaru (1993, II. nagrada, 1996, 1999), Zagrebu (2000–01, 2003–06), Prešovu (2005), Pragu i Beogradu (2008).