KRŠA, Antun (Kerša, Chersa; Antonio), pjesnik i prevoditelj (Dubrovnik, 18. X. 1779 — Dubrovnik, 18. VI. 1838). U Dubrovniku stekao početnu izobrazbu te učio retoriku i filozofiju u braće Appendini i pravo u L. Cosintija. God. 1801. otišao u Italiju, upoznao se s klasicistima (V. Monti, A. Cesari, I. Pindemonte, G. Perticari) te se s njima dopisivao i nakon povratka u domovinu oko 1805 (dio upućenih mu pisama objavljen: Lettere di vari illustri italiani del secolo XVIII e XIX, 1–2. Reggio 1841; Cesari, Delle lettere. Firenca 1845; Lettere di scrittori italiani del secolo XIX. Pesaro 1852). U Dubrovniku bio sudac (1808, 1812), a zabilježen je i kao tužitelj (1813) te istražitelj (1816). Vrstan poznavatelj latinske, talijanske i francuske književnosti te pripadnik posljednjega kruga dubrovačkih latinista, na latinskom je pisao prigodnice konvencionalna sadržaja i forme, elegije i epigrame (heksametri, elegijski distisi), objavljivane samostalno ili u skupnim zbirkama, te na latinski prevodio vlastite i pjesme suvremenika. Kritika ističe parafrazu Montijeve ode Sopra i palloni volanti (Dubrovnik 1824) i prepjev idile Le nozze di Cadmo e d’Ermione (Milano 1827) te prijevode Pindemonteovih pjesama. Objavljivao raznovrsne prigodnice (Prosopopaeia Rhacusae ad Caesarem. Dubrovnik 1815; Pel giorno natalizio di Sua Maestà Francesco I d’Austria. Dubrovnik 1824), navlastito pirne pjesme, među kojima su i rijetki stihovi na hrvatskom (Per le nozze del signor cavaliere Girolamo Garagnin e della signora Francesca Borelli. Dubrovnik 1810), te one u smrt suvremenika (In funere Vincentii Montii. Milano 1829; In funere p. Urbani Appendini e scholis piis. Poligrafo di Verona, 1837). Pjesme su mu tiskane i u antologiji U. Appendinija (Dubrovnik 1811), periodiku Giornale arcadico (Rim 1823, 1826–27, 1829) te zbirci In morte di Tommaso Chersa versi (Dubrovnik 1826); zasebno je objavio Due elegie latine (Rim 1829). Latinskim komentarima popratio Cesarijevo djelo De vita Thomae Chersae Rhacusini (Verona 1827). Bio je član rimske akademije Arkadije (Salimbo Megaride). Dio rukopisa čuva mu se u Zavodu za povijesne znanosti HAZU, Znanstvenoj knjižnici i Arhivu samostana Male braće u Dubrovniku.
LIT.: (Nekrolozi): G., Gazzetta di Zara, 7(1838) 52, str. 205–206. — I. Cantù, Rivista europea (Milano), 2(1839) 1, str. 147–148. — Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 83. — I. Kasumović: Dubrovački pjesnici u XIX. vijeku prije ilirskog preporoda. Školski vjesnik, 11(1904) str. 634. — Isti: Pjesme Urbana Appendinija i s njima izdana antologija dubrovačkih latinskih pjesama. Rad JAZU, 1908, 174, str. 4, 106–108. — G. Mazzoni: I due Chersa, il Cesari, il Tommaseo. Zbornik iz dubrovačke prošlosti Milanu Rešetaru o 70-oj godišnjici života. Dubrovnik 1931, 349–352. — M. Kombol: Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda. Zagreb 1961. — Š. Jurić: Croatiae scriptores Latini recentioris aetatis. Zagrabiae 1971. — V. Vratović: Hrvatski latinizam i rimska književnost. Zagreb 1989. — S. Ćosić: Dubrovnik nakon pada Republike (1808–1848). Dubrovnik 1999. — Isti: Luko Stulli i dubrovačka književna baština. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 41(2003) str. 260, 265, 267, 268–269, 276, 279. — Ž. Muljačić: Iz dubrovačke prošlosti. Zagreb 2006.
Stanko Piplović i Martina Kokolari (2013)
