KRUHEK, Milan

KRUHEK, Milan, povjesničar i arheolog (Zamlača kraj Vidovca, 28. XII. 1940). Klasičnu dominikansku gimnaziju završio u Bolu 1959, studij teologije na Bogoslovnom fakultetu te arheologije i klasične filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1968, magistrirao iz pomoćnih povijesnih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zadru 1983. te doktorirao iz povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990. tezom Obrambena arhitektura Hrvatske i Slavonske Vojne krajine u 16. stoljeću. Radio u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu od 1969, u Zagrebu u Povijesnom muzeju Hrvatske od 1971 (od 1991. HPM) te u Institutu za suvremenu povijest od 1991 (od 1996. Hrvatski institut za povijest; ravnatelj 2003–07). Muzejski je savjetnik od 1986, znanstveni od 2002. Sudjelovao je u arheološkim iskopavanjima (Bribirska glavica, Kninsko polje, Kaštelansko polje, Udbina, Brinje, Pazarište, Tuščak, Zrin, Cetingrad) i vodio ih (Garić-grad, Ozalj, Petrova gora); u HPM vodio numizmatičku i zbirku kamenih spomenika. Istraživao je fortifikacijsku arhitekturu Vojne krajine od XVI. do XVIII. st. Pisao o gradovima i utvrdama, osobito u karlovačkom Pokuplju, u izdanjima Kaj (1972, 1975), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (VMK, 1973–75), Ivanečki kalendar (1976), Karlovac 1579–1979 (Karlovac 1979), Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (GZSK, 1982–83, 2000–01), Vojna krajina (Zagreb 1984), Arheološka istraživanja na karlovačkom i sisačkom području (Zagreb 1986), Koprivnica (Zagreb 1986), Glina (Glina 1988), Riječi (1990), Senjski zbornik (1990), Dvor na Uni, 1 (Dvor na Uni 1991), Hrvatska Kostajnica i Zrin (Zagreb 1992), Povijesni prilozi (1992, 2001–02), Gazophylacium (1993–94), 900 godina Ivanića (Kloštar Ivanić—Ivanić-Grad—Križ 1994), Vrbovec u prošlosti i sadašnjosti (Vrbovec 1995), Grad kao složen sustav (Zagreb 1996), Hrvatski zemljopis (1996), Hrvatsko zagorje (1997), Zrinski zbornik (1997, 2), Ogulin (Ogulin 2000, 2002²), Svjetlo (2000), Hrvatska Kostajnica 1240.–2000. (Hrvatska Kostajnica 2002), Kutina (Kutina 2002), Glas Gradskog muzeja Karlovac (2005), Župa Plaški (Plaški—Ogulin 2007) i Identitet Like, 1 (Zagreb—Gospić 2009), povijesno-topografskim prilozima i različitim povijesnim pregledima surađivao u izdanjima VMK (1971, 1979), Kaj (1972, 1974, 1997), Gorski kotar (Delnice 1981), Općina Vrbovsko (Vrbovsko—Zagreb 1984), Prošlost i baština Vinodola (Zagreb 1988), GZSK (1990), Croatica Christiana periodica (1991), Povijesni prilozi (1991), Bojevi za Sisak 1591–1593 (Sisak 1993), Mostovi (1993, 1995, 2000, 2002), Riječki teološki časopis (1993), Sisačka bitka 1593 (Zagreb—Sisak 1994; suurednik), Svjetlo (1996–97, 2005–06), ZOV (1996), Krbavska bitka i njezine posljedice (Zagreb 1997), Grad Otočac, 4 (Otočac 1998), Quo vadis Europa (Karlovac 1998), The Croats – Christianity, Culture, Art (Zagreb 1999), Ramski zbornik (2000), Rakovica (Zagreb 2003), Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.–1918. (Zagreb 2004; urednik), Lička revija (2004), Review of Croatian History (2005) i Povijest Hrvata, 2 (Zagreb 2005), a javljao se i temama o sakralnoj arhitekturi i crkvenoj arheologiji (Krbavska biskupija u srednjem vijeku. Rijeka—Zagreb 1988; Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244–1786. Zagreb 1989; Riječi, 1991; Lepoglavski zbornik, 1998), iseljivanju za turske ugroze (Türkenkriege und Kleinlandschaft, 2. Eisenstadt 1986; Bauerntum und Kirche bei den südburgenländischen Kroaten. Güttenbach 1990; Stinatz. Stinatz 1990; Hereditas rerum Croaticarum ad honorem Mirko Valentić. Zagreb 2003, supriređivač), muzejskoj praksi i teoriji (VMK, 1972, 1977, 1987; GZSK, 1978–79; Zbornik radova Muzeja revolucije BiH, 1979–80; Glas Gradskog muzeja Karlovac, 2008). Samostalno ili u suradnji objavio predavanja i manje kataloge izložba u HPM (Posjedi i gradovi Zrinskih i Frankopana u XVII. stoljeću, 1971; Srednjovjekovni Garić-grad nekad i danas, 1972; Garić-grad u prošlosti i sadašnjosti i Povijesni opis područja seljačke bune 1573, 1973; Gorski kotar nekad i danas i Povijesni opis Krbavskog polja u vrijeme Krbavske bitke, 1974; Stari gradovi između Kupe i Korane, Stari gradovi između Une, Save i Kupe i Stari gradovi i utvrde Banije, 1976; Pregled i tipologija feudalne i krajiške arhitekture na području između Kupe i Korane i Stari gradovi Like, 1977; Renesansne tvrđave u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, 1979), kataloge Hrvatski knezovi Zrinski i Frankopani (Zagreb 1971), Posjedi i gradovi obitelji Zrinskih i Frankopana (Zagreb 1999) i Povijesne granice Hrvatskoga Kraljevstva 1606.–1791. (Zagreb 2004), knjižice Ivanić-Grad (Ivanić-Grad 1978), Stari glinski gradovi i utvrde (Zagreb 1987) i Stari grad Slunj (Zagreb 1993), kulturnopovijesne vodiče Cetin (Karlovac 1997), Novigrad na Dobri (Novigrad 2003, 2005²), Petrova gora (Karlovac 2005), Gvozdansko (Split 2007) i Drežnik Grad (Rakovica 2009; i engl. izd.) te monografiju o srednjovjekovnom Modrušu (2008). Neke od tema skupio je i produbio u knjigama o graditeljskoj baštini karlovačkoga Pokuplja (1993) i o krajiškim utvrdama (1995). Rezultate istraživanja karlovačke prošlosti, posebno obrambenih sustava i graditeljstva, publicirao je u periodicima i zbornicima GZSK (1978–79), Karlovački tjednik (1978, 1998), Karlovac 1579–1979 (1979), Zbornik Gradskog muzeja Karlovac (1994), Karlovac (Karlovac 1998; urednik) i Svjetlo (2003, 2008), u katalozima Karlovac. Postanak i razvoj tvrđave i grada (Zagreb 1978) i Rekonstrukcija dijela Šanca (Karlovac 1985; suautor) – dio tih priloga skupio u monografiji o Karlovcu (1995) – u knjizi Župa svetog Franje Ksaverskog, Karlovac – Švarča (Karlovac 2004; suautor) te u kulturnopovijesnim vodičima Franjevački samostan i crkva Presvetoga Trojstva (Karlovac 2000), Stari grad Dubovac (Karlovac 2000; i izd. na njem. i engl.) i Karlovačka zvijezda (Karlovac 2001; i njem. izd.). Surađivao u izdanjima LZ (Likovna enciklopedija Jugoslavije, Enciklopedija hrvatske umjetnosti), priredio izdanje knjige Gj. Szaba Sredovječni gradovi u Slavoniji (Vinkovci 1994), supriredio izdanje Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća, 1–3 (Zagreb 1999–2000) te bio autor i urednik u Karlovačkom leksikonu (Zagreb 2008). Bio član Muzejskoga savjeta Hrvatske i suosnivač karlovačkoga Centra za ekspedicionizam, istraživanje i kulturu »Braća Seljan« 1997; član je Družbe »Braća hrvatskoga zmaja«. Zaslužan je za otkrivanje i očuvanje materijalnih spomenika, osobito starih gradova Gorskoga kotara, Like i Krbave. Dobitnik Nagrade grada Karlovca 1998.