KUČIĆ, Juraj, političar (Sušak, 3. VII. 1878 — Zagreb, 3. V. 1947). Maturirao 1899. u Senju, poslije doktorirao pravo. U rodnom gradu 1904–06. prislušnik kotarskoga suda, potom gradski senator i kapetan u Bakru te 1919–20. veliki župan Modruško-riječke županije. S M. Laginjom sudjelovao 1923. u pregovorima o razgraničenju s Italijom. Kao član Demokratske stranke biran u Ustavotvornu 1920. i Narodnu skupštinu 1927, a 1923. na disidentskoj listi T. Tomljenovića, s kojim se – suosnovavši u međuvremenu Nezavisnu narodnu organizaciju – promičući decentralizaciju, »jugoslavenstvo, plemensko izmirenje i sporazum« (Ž. Bartulović) u stranku vratio 1924, nakon izdvajanja krila S. Pribićevića. Izabran u zastupstvo na listi Jugoslavenskoga političkoga kluba 1923. te na Građanskoj listi 1926, bio je gradonačelnik Sušaka 1923–27; zaslužan za njegovu modernizaciju. U tisku se zauzimao za bolju povezanost obale sa zaleđem, subvencioniranje brodogradnje (Riječ, 1922, 176–177) te jačanje pomorskoga školstva (Jugoslavenski pomorac, 1925, 8). God. 1928. imenovan velikim županom Primorsko-krajiške, 1929. Osječke oblasti te ubrzo premješten u Beograd u Ministarstvo unutarnjih poslova; umirovljen 1940. u Poljoprivrednom odjeljenju Savske banovine. Zadužen i za kolonizaciju, predlagao je veću pomoć za »iseljenike-povratnike« (Novi list, 1933, 556; Narodne novine, 1933, 21; Jugoslovenski Lloyd, 1935, 39), potom radio na sastavljanju zakona o Romima (Seljačke novosti, 1938, 27). Bio predsjednik Saveza kupališta i lječilišta na Gornjem Jadranu 1924–30. te 1931. potaknuo osnutak Društva Primoraca u Zagrebu. Njegov osobni spis čuva se u HDA (Zbirka personalija).
LIT.: (O imenovanju za župana). Novi list, 5(1928) 5, str. 1; 6, str. 4. — A. Rački: Povijest grada Sušaka. Sušak 1929, 54–55. — B. Gligorijević: Demokratska stranka i politički odnosi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Beograd 1970. — I. Lukežić: Tvorci modernog Sušaka. Sušačka revija, 2(1994) 5, str. 13–14. — Ž. Bartulović: Sušak 1919.–1947. Rijeka 2004.
Danijel Vojak (2013)
