KUKAVICA, Mehmed-paša (Kukavčić), bosanski namjesnik i dobrotvor (Foča, ? — Réthimnon, 1761). Službu počeo u Bosni 1730-ih, kao ćehaja bosanskoga namjesnika i član njegova vijeća sudjelovao u boju pod Banjom Lukom 1737. Poslije je u Carigradu postao zapovjednikom dvorske straže, a 1750. voditeljem dvorskoga ceremonijala. God. 1752. upućen u Bosnu da uguši bune seljaka i baša; pozvao predstavnike baša u Travnik i osamnaestericu pogubio. U prosincu je promaknut i imenovan bosanskim valijom (namjesnik), naslov vezira dobio 1753. Ugušio pobune baša 1753 (zbog ubiranja poreza) i janjičara 1755, suzbio upade Crnogoraca 1754. Premješten je u Negropont 1756, a bosanskim vezirom imenovan 1757. Poduzeo je neuspio pohod u Hercegovinu 1760, zbog čega je uskoro smijenjen i poslan za namjesnika u Janjinu (Epir). Ondje je 1761. lišen sviju časti te prognan u Réthimnon i pogubljen. Po Bosni je o svojem trošku podizao zaklade (više od 80 građevina), među njima džamije u Foči, Sarajevu, Travniku i Slimeni, medresu u Foči, mektebe u Foči, Sarajevu, Travniku i Vitezu, česme u Foči i Travniku te mostove na Drini u Foči i Goraždu, na Ćehotini u Foči, na Limu u Prijepolju i na Bosni u Visokom, uvrstivši se među najveće bosanskohercegovačke zakladnike (vakif). Opisuje ga I. Aralica u romanu Duše robova (1984).
LIT.: A. Knežević: Carsko-turski namjestnici u Bosni-Ercegovini. Senj 1887, 70–73. — S. Kemura: Hadži Mehmed-paša Kukavica. Gajret, 14(1933) 19, str. 302–303. — A. Bejtić: Bosanski namjesnik Mehmed paša Kukavica i njegove zadužbine u Bosni. Prilozi za orijentalnu filologiju, 1956–57, 6/7, str. 77–114. — A. Sućeska: Bune seljaka muslimana u Bosni u XVII i XVIII stoljeću. Vojnoistorijski glasnik (Beograd), 29(1978) 1, str. 168, 174–175. — B. Benić: Ljetopis sutješkog samostana. Sarajevo 1979. — V. Skarić: Izabrana djela, 1. Sarajevo 1985. — H. Kreševljaković: Izabrana djela, 1–3. Sarajevo 1991. — M. M. Bašeskija: Ljetopis (1746–1804). Sarajevo 1997³, 30, 46. — A. Sućeska: Sarajevo u bunama sedamnaestog i osamnaestog stoljeća. U: Prilozi historiji Sarajeva. Sarajevo 1997, 77, 79. — Dž. Čelić i M. Mujezinović: Stari mostovi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1998². — M. Mujezinović: Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, 1. Sarajevo 1998², str. 31–32; 2. str. 54–58, 337–338, 341, 343, 345, 347, 350, 353–354. — S. S. Hadžihuseinović Muvekkit: Povijest Bosne, 1–2. Sarajevo 1999. — I. Kasumović: Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave. Mostar 1999. — V. Palavestra: Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine. Sarajevo—Zemun 2004, 347, 417–418, 484.
Pejo Ćošković (2013)
