KUKEC, Stjepan, slikar i grafičar (Koprivnica, 20. VIII. 1894 — Zagreb, 6. XII. 1981). Završio gimnaziju u Koprivnici 1913, diplomirao na ALU u Zagrebu 1917 (M. C. Crnčić). Od 1917. živio u Koprivnici, od 1932. u Zagrebu, 1917–21. i 1931–50. kao samostalni umjetnik, 1921–31. ilustrator i grafički urednik u tiskari V. Vošickoga, od 1950. do umirovljenja 1964. nastavnik u Školi primijenjene umjetnosti (grafički odjel). Slikao uglavnom realistički, na malim formatima, u akvarelu i ulju, krajolike, koprivničke i zagrebačke motive (Maksimir, 1913; Koprivnički park I i II, 1918, Kip trpećega Isusa, 1930, sve Muzej grada Koprivnice, MGK; Koprivnički krajolik I, 1930) te portrete (Dr. Leander Brozović, 1918, olovka, Autoportret, oko 1932, kreda, olovka, oba MGK; Glava starca, 1950, monotipija, NSK). Zapažena mu je slika uravnotežene kompozicije i profinjena kolorita Kuća na Glavici (1954, ulje). U 1960-ima radi monotipije raznovrsne tematike te bračke krajolike i vedute u akvarelu (Postira, 1966; Postira – pogled na luku, 1968). Ciklusom akvarela Novi Zagreb (1971–80) zabilježio je nastajanje urbanih i ostatke ruralnih dijelova (Zapruđe, Utrina, Sopot, jezero i selo Bundek). Kontinuirano se bavio primijenjenom umjetnošću. Za Vošickoga, među ostalim, ilustrirao nakladnički niz priča i bajka Tako vam je nekoć bilo, knjige K. Maya, što ih je prevodio s njemačkoga, Obiteljski kalendar (1927), te bio grafički urednik Književne republike 1923–24, djela M. Krleže i A. Cesarca, urednik časopisa Domaće ognjište (1926–28) i Pučko štivo (1927). Autor je serije od pet plakata u pastelu Nogometni klub Slaven za Nikolinjsku zabavu, grafičkih rješenja za tvornicu braće Wolf u Koprivnici, »Jadranka« u Zagrebu, »Gavrilović« u Petrinji, Grbovnika žitelja grada Koprivnice (1937–40, tuš, akvarel), grbova u Zborniku plemstva V. A. Duišina (Zagreb 1938–1939), rodoslovlja i grbovnika Družbe »Braća hrvatskoga zmaja« 1940–45, ilustracija u Hrvatskoj enciklopediji HIBZ-a (1941–45), mape crteža Stara Koprivnica (100 listova 1946–48, MGK). God. 1961. u Koprivnici je tiskana grafička mapa s njegovim crtežima i predgovorom L. Brozovića. Ilustrirao je časopis Radost od 1955, Brozovićevu Građu za povijest Koprivnice (Koprivnica 1978) i udžbenike iz biologije Školske knjige. Samostalno izlagao u Koprivnici (1918, 1931–32) i Zagrebu (1972), skupno na Školskoj izložbi (Zagreb 1916), izložbama podravskih umjetnika (Koprivnica 1972, 1981), a posmrtno su mu izložbe priređene u Koprivnici (1982, 2001) i Zagrebu (2000). Grafički bilježio etnografske osobitosti rodnoga kraja. Nezaobilazan je njegov muzeografski prinos MGK, za koji je prikupljao građu, izradio izložbene panoe postava 1951. i s Brozovićem katalog izložbe Stara Koprivnica u slici 1952. te mu bio kustos 1953–54. Prikupljao građu i za fototeku i arhiv Gipsoteke (danas Gliptoteka HAZU) te napisao udžbenik primijenjene umjetnosti (rkp. u obitelji). Djela i građa o njem čuvaju se u fondovima i zbirkama MGK, a ilustracije za Radost i u Hrvatskom školskom muzeju. Portretirao ga je K. Afan de Rivera 1915. — Supruga mu Katarina (1901–1993) slikala je u ulju, akvarelu i temperi zagrebačku okolicu, krajolike Krka i cvijeće te izlagala samostalno u Zagrebu 1984. i 1988.
LIT.: T. Kolombar (T. K-ar): Izložba slika u čitaonici. Podravac, 1(1918) 10, str. 3. — B. Pleše (B. P.): Mapa crteža stare Koprivnice. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 9(1962) 1, str. 25. — M. Špoljar: Podravski likovni stvaratelji. Podravski zbornik, 1978, 4, str. 223. — Isti: In memoriam. Muzejski vjesnik, 5(1982) str. 80–81. — V. Maleković: Slikar na margini. Vjesnik, 43(1982) 30. VI, str. 12. — (Katolozi izložba): M. Špoljar, Koprivnica 1982. — D. Jalšić Ernečić, Zagreb 2000, Koprivnica 2001. — D. Jalšić: Portreti koprivničkih građana. Koprivnica 1996.
Višnja Flego (2013)
