KUKULJEVIĆ SAKCINSKI, Božidar (Kukuljević), publicist (Zagreb, 31. III. 1861 — Ivanec, 19. I. 1927). Maturirao u klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1878, pravni studij polazio u Beču, a završio u Zagrebu 1882. Službovao kao prislušnik i podžupanijski perovođa u Zagrebu, kotarski pristav u Samoboru te županijski perovođa i kotarski predstojnik u Varaždinu. Povukavši se iz službe 1896, upravljao obiteljskim imanjima Ivanec, Kaniža i Dubovica. Prigodnicama posvećenima znamenitim suvremenicima i ilircima, člancima o društvenim i kulturnim zbivanjima, crticama o obiteljskoj povijesti te putopisnim i povijesnim zapiscima surađivao u periodicima Vienac (1881–82, 1895–1900, 1909), Dragoljub (kalendar, 1882), Hrvatska vila (1883–85), Obzor (1886, 1891, 1897–98, 1901, 1904), Varaždinski viestnik (1890–91, 1894–96), Naše doba (Novi Sad 1891), Prosvjeta (1893, 1897–1902, 1904–10, 1912–13), Hrvatski planinar (1899, 1907), Hrvatska (1908–09), Glasonoša (1909), Naše pravice (1909, 1911, 1913), Hrvat (1913) i Hrvatska prosvjeta (1916). Objavio knjižice stihova o obljetnicama rada A. Fijana (Zagreb 1898) i Đ. Deželića (Zagreb 1906) te biografski ogled Mladost Ivana pl. Kukuljevića Sakcinskoga (Prosvjeta, 1907; tiskano i kao p. o.). U pseudopovijesnom spjevu Sinda (Zagreb 1891) u maniri hajdučke epike i s nevještim ljubavnim zapletom opisuje sukobe između Hrvata i Mongola u XIII. st. Zastupljen u izboru Hrvatska planinarska književnost (Zagreb 1994). Kao pjevač nastupao solistički na koncertima HPD »Vila« u Varaždinu te bio predsjednik HPD »Kolo« u Zagrebu 1897. Utemeljio podružnicu Hrvatskoga planinarskoga društva u Ivancu 1899, bio potpisnik pravila i sudionik osnivačke skupštine Družbe »Braća hrvatskoga zmaja« 1905. Rukopisna ostavština, sa zbirkom putopisa, čuva mu se u obiteljskom fondu u DA u Varaždinu. — Njegova kći Marina (1886–1970) pisala je religiozne pjesme, uglavnom marijanske (Naše pravice, 1913, 1924; Za vjeru i dom, 1914; Danica, kalendar, 1915; Katolički list, 1927, 1929, 1937; Glasnik sv. Terezije od Maloga Isusa, 1930; Jadranska vila, 1931, 1934).
LIT.: (O knj. Sinda): S. Širola, Književna smotra, 9(1891) 8, str. 59–61. — Prosvjeta, 5(1897) 22, str. 701. — S. Širola: Dr. Ljudevit Gaj i Petar Preradović. Zagreb 1910, 12, 20, 29, 62, 71. — (Nekrolozi): Hrvat, 8(1927) 2115, str. 5. — M. Mayer (Zmaj Svetohelenski), Hrvatski zmaj, 5(1928) 1, str. 11. — A. Goglia: Hrvatsko pjevačko društvo »Kolo« u Zagrebu 1862–1942. Zagreb (1942), 70, 167. — K. Filić: Glazbeni život Varaždina. Varaždin 1972. — L. Šaban: Povijest starog grada Ivanca. Ivanečki kalendar, 9(1994) str. 45–52. — Z. Despot: Povijest Družbe Braća hrvatskoga zmaja 1905.–1996. godine. Časopis za suvremenu povijest, 29(1997) 1, str. 7. — I. Kunić: Oživljena sjećanja. Varaždin 2010, 87.
Tea Rogić Musa (2013)
