KULMER, Miroslav st. (Friedrich, Friderik), general (Zagreb, 5. III. 1814 — Zagreb, 28. II. 1877). Vojnu školu završio u Mariboru, matematičku dočasničku u Karlovcu. U 43. lombardskoj pješačkoj pukovniji od 1831. zastavnik, od 1834. potporučnik i od 1842. natporučnik, u 4. slunjskoj graničarskoj pukovniji od 1846. satnik te u 3. ogulinskoj bojnik od 1848, kad se istaknuo na talijanskom bojištu (opsade Palmanove i Venecije, osvajanje Trevisa, bitke kraj Sone, Custoze, Milana). Za pohoda na Ugarsku 1849. zapovjednik Nagykanizse i brigadir, od 1850. potpukovnik u 7. brodskoj graničarskoj pukovniji, 1854. pukovnik u 3. ogulinskoj, nakon čega je umirovljen. God. 1858, odn. 1860. podijeljeno mu je austrijsko grofovstvo. Kao prvi zapovjednik Hrvatsko-slavonskoga domobranskoga okružja od 1869 (VII. zagrebačko hrvatsko-slavonsko domobransko okružje od 1871) zaslužan za uvođenje hrvatskoga jezika kao zapovjednoga i porabu hrvatske trobojnice. Na njegov je poticaj B. Šulek s mađarskoga preveo više vojnih priručnika, stvorivši osnovu hrvatskoga vojnoga nazivlja. Imenovan general-bojnikom 1871. te ponovo umirovljen 1875. Unionist, u Hrvatskom saboru bio 1860–75. virilni član, a 1875–77. zastupnik virovskoga kotara; sudionik banskih konferencija 1860–61. i 1865. te Banske konferencije o željezničkom pitanju 1862. Više puta zastupnik u zagrebačkom poglavarstvu. Bio je podupiratelj gospodarskih i kulturnih društava, osobito Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva (predsjednik 1860–64), te predsjednik središnjega odbora Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske gospodarske izložbe u Zagrebu 1864, u povodu koje se javio u periodicima Agramer Zeitung i Esseker Lokalblatt und Landbote. Stalni član Gospodarskoga odbora za osnivanje JAZU 1861–67. i Sveučilišta 1861–74, predsjednik Hrvatske komercijalne banke te Obće zagrebačke štedionice i zalagaonice 1872–77.
LIT.: Prva izložba dalmatinsko-hrvatsko-slavonska 1864 (katalog izložbe). Zagreb 1864, 131, 143, 149, 151, 158, 164, 179. — C. Wurzbach: Biographisches Lexikon des Kaiserthums Oesterreich, 13. Wien 1865. — (Nekrolozi): Agramer Presse, 1(1877) 28. II, str. 5, 1. III, str. 3; Agramer Zeitung, 52(1877) 3. III, str. 1–2; Gospodarski list, 25(1877) 5, str. 40; Narodne novine, 43(1877) 28. II, str. 3; Obzor, 18(1877) 1. III, str. 3. — J. Torbar: O životu i djelovanju dra. Bogoslava Šuleka. Ljetopis JAZU, 1897, 11, str. 175–176. — F. Kuralt: Hrvatsko slavonsko gospodarsko družtvo. Zagreb 1900, 32–33, 35–37. — B. Stulli: Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825–1863, 2. Zagreb 1975. — J. Horvat: Kultura Hrvata kroz 1000 godina, 2. Zagreb 1980, 45, 341, 351. — A. Szabo: Središnje institucije Hrvatske u Zagrebu 1860–1873, 1. Zagreb 1987, str. 23, 29, 33, 41, 46, 55, 74, 83, 175, 187, 204; 2. 1988, str. 59, 72, 112, 126, 130. — S. Keglević: 150. godišnjica Gospodarskog lista. Gospodarski list, 150(1992) 20, str. 24. — Znanstveni skup Hrvatski ban Josip Šokčević. Zagreb—Vinkovci 2000. — I. Perić: Hrvatski državni sabor, 1–2. Zagreb 2000. — A. Schmidt-Brentano: Die k. k. bzw. k. u. k. Generalität 1816–1918. Wien 2007.
Vlatka Leskovec i Boris Kukić (2013)
