KUNTIĆ, Alba, publicist (Subotica, 8. XII. 1907 — Beograd, 20. IX. 1997). U Subotici 1927. završio gimnaziju i 1931. Pravni fakultet. U Beogradu od 1938. odvjetnik, 1945–55. pravnik u Ministarstvu obrane. God. 1955–62. u Subotici vodio odvjetničku pisarnicu, potom do umirovljenja 1972. radio u Narodnoj banci u Beogradu. Radovima pravne tematike surađivao u Glasniku Advokatske komore Vojvodine (Novi Sad 1958). Za studija priključio se jugoslavensko-unitaristički orijentiranim Bunjevcima te od 1930. bio tajnik Bunjevačke prosvjetne matice. S tih je pozicija napisao knjižicu Bunjevac Bunjevcima i o Bunjevcima (Subotica 1930), u kojoj je poricao hrvatski identitet bačkih Bunjevaca. Knjigom Počeci borbe za preporod bačkih Bunjevaca (Beograd 1969) neznanstvenim je pristupom i polemičnim stilom nastavio zagovarati srpsko podrijetlo Bunjevaca, kao i radovima u Istorijskom časopisu (Beograd 1985) i Spomeniku SANU (Beograd 1991) te knjižicom Bunjevci – o etnološkom biću (Sombor 1998).
LIT.: Bunjevačka narodna čitanka. Subotica 1931, 71–72. — (Prikazi knj. Počeci borbe za preporod bačkih Bunjevaca): G. Kikić, Kritika, 3(1970) 13, str. 470–484. — J. Litričin, Istorijski glasnik (Beograd), 1970, 1/2, str. 265–267. — J. Lončarević, Crkva u svijetu, 5(1970) 3, str. 302–307. — N. Stančić, Historijski zbornik, 23–24(1970–71) str. 468–471. — S. Bačić (Bruno Skenderović): Formiranje nacionalne svijesti kod Bunjevaca u Bačkoj. Marulić, 31(1998) 3, str. 485, 487–489. — N. Bašić-Palković: Alba M. Kuntić (1907–1997). Bunjevačke novine (Subotica), 3(2007) 20, str. 8–9. — S. Berber: Zapis o znamenitom Bunjevcu Albi M. Kuntiću. Luča (Subotica), 16(2007) 1, str. 48–50.
Robert Skenderović (2013)
