KUŠEVIĆ, Franjo

KUŠEVIĆ, Franjo (Kussevich, Franciscus), pravnik i poduzetnik (?, 1700 — Zagreb?, 1772). Kao pravnik plemićkoga podrijetla i bilježnik Banskoga stola primljen među građane Zagreba 1725. te od tada bio prisjednik gradskoga vijeća i odvjetnik, od 1727. senator i od 1728. bilježnik. Zbog sukoba s magistratom podnio je 1730. ostavku i stupio u kraljevinsku službu. Od tada do 1750-ih djelovao kao auditor Banske krajine te 1750. bio imenovan potpukovnikom. Od 1733. zamjenik je kraljevinskoga blagajnika, 1740. tajnik Kraljevinskih konferencija, 1744–50. kraljevinski blagajnik, 1750. prisjednik Banskoga stola. Od 1720-ih djelovao u Hrvatskom saboru, isprva u ime biskupa J. Branjuga, grada Zagreba, A. Oreškoga, A. Patačića i J. Esterhá­zyja, potom kao auditor Banske krajine te kraljevinski blagajnik. Sudjelovao u poreznoj reformi Kraljevine i sporu između Zagrebačkoga kaptola i hrvatskih staleža oko Dubice 1749, bio član saborskih odbora za rješavanje financijskih pitanja te saborskih povjerenstava (razgraničenje vojne i civilne Hrvatske 1755, utvrđivanje granice s Koruškom 1767). Ostvario i odvjetničku karijeru; na njegov je poticaj 1726. u Zagrebu osnovana tajna bratovština odvjetnika, koja je nakon istrage 1730. ugašena zbog procjene da šteti pravosudnomu sustavu. Nakon gubitka blagajničke službe poglavito se bavio poduzetništvom. Radi smanjivanja uvoza iz Koruške i Češke te vezivanja izradbe krajiških odora uza zemaljsko gospodarstvo, uz potporu Hrvatskoga sabora 1749. osnovao je suknaru i bojadisaonicu na Ksaveru kraj Zagreba (kao ortak mu se 1761. pridružio P. T. Sermage). Zbog slabe potpore bečkoga dvora i monopola češke tekstilne industrije, dijelom i zbog porezne te reforme Banske krajine 1749–50, kojima je dvor potpuno preuzeo opremanje krajišnika, plan mu nije uspio. Suknara je s promjenjivim uspjehom radila do 1774. te opskrbljivala domaće civilno tržište. Iako je dvadesetak godina K. djelovao pod pokroviteljstvom tasta i kraljevinskoga blagajnika Oreškoga, imao je znatnu ulogu u političkom, gospodarskom i društvenom životu Zagreba i civilne Hrvatske. Nije uživao punu potporu staleža, ponajviše zbog optužba za malverzacije u poslovanju kraljevinske blagajne 1740-ih, što je utjecalo na njegovu karijeru. Osnutkom pak suknare i zauzimanjem za razvoj gospodarstva potaknuo je osnivanje manufaktura u Hrvatskoj 1760-ih i 1770-ih.