LABAŠ, Ivan (Labaš Blaškovečki, Ivan Nepomuk), kolekcionar i heraldičar (?, 1785 — Lovrečan kraj Zlatar Bistrice, 2. I. 1849). Zabilježen i kao Joannes, Joannes Nepomucenes, Labas, Labass de Blaskowecz. Prisjednik od 1804. i sudac 1805–47. Sudbenoga stola Varaždinske županije te od 1807. prisjednik Sudbenoga stola Zagrebačke županije. Zanimao se za prošlost plemstva, prikupljao starine, napose novac, te posjedovao bogatu knjižnicu. Dio numizmatičke zbirke (4702 primjerka), uglavnom iz grčkoga i rimskoga doba, prodao je Narodnomu muzeju u Pešti 1816. Podupro je inicijativu za osnivanje Narodnoga muzeja u Zagrebu 1829, darivajući (tada i do 1846), navlastito stari novac, Pravoslovnoj akademiji. Autor je rukopisa u kojem je, uz grbove hrvatskih županija i gradova, nacrtao poznate mu grbove hrvatskih plemićkih obitelji (u posjedu potomaka do 1945; prijepis nećaka mu I. Kukuljevića Sakcinskoga u zbirci HDA Grbovi obitelji Hrvatske i Slavonije). Taj prvi pokušaj cjelovitoga grbovnika Hrvatske i Slavonije poslužio je I. Bojničiću kao predložak za djelo Der Adel von Kroatien und Slavonien (Nürnberg 1899). Pripadao krugu okupljenomu oko M. Vrhovca i I. Kristijanovića radi izradbe kajkavskoga prijevoda Biblije; pripisuje mu se prijevod Knjige Jobove (NSK, R 3505). Sačuvani su autograf i prijepis rukopisa mu Disputatio de lapide sepulchrali in orphanotropii ecclesia s. Nicolai Zagrabiae (NSK, R 3556, R 6572), a vlastoručni su mu zapisci i u primjercima izdanja Calendarium Zagrabiense u NSK (1806, 1815). Njegova knjižnica, danas dijelom u NSK (nuđena na prodaju 1851, a vjerojatno preuzeta potkraj XIX. st. s ostavštinom Lj. Gaja), prema rukopisnom katalogu što mu se pripisuje (NSK, R 3607), imala je oko 5500 knjiga. Katkad ga se pogrješno poistovjećuje s istoimenim svećenikom Čazmanskoga arhiđakonata.
LIT.: Calendarium Zagrabiense. Zagrabiae 1804–1847. — Luna Agramer Zeitschrift, 4(1829) 62, str. 247. — I. Kukuljević Sakcinski: Bibliografia hrvatska, 1. Zagreb 1860, str. (II). — Š. Ljubić: Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske, 2. Rieka 1869, 536. — E. Laszowski: Prinosi Hrvata za madžarski narodni muzej u Budimpešti. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 2(1896–97) str. 13–15. — S. Belošević: Županija varaždinska i slob. i kralj. grad Varaždin. Zagreb 1926, 64. — Gj. Szabo: Kroz Hrvatsko zagorje. Zagreb (1940), 80, 186. — V. Noršić: Genealožki podatci o plemićkim porodicama iz matica župe Zlatar. Vjesnik Hrvatskog državnog arhiva, 11(1945) str. 220. — B. Zmajić: Razvitak heraldike u banskoj Hrvatskoj. Ibid., str. 54. — I. Rengjeo: Stariji hrvatski numizmatičari. Numizmatika, 5(1953) str. 66–67. — O. Šojat: Život i rad Ignaca Kristijanovića. Rad JAZU, 1962, 324, str. 108. — M. Atlagić: Grbovi plemstva u Slavoniji 1700–1918. Čakovec 1982, 12. — I. Mirnik: Maksimilijanov aureus iz skupnog nalaza u Petrijancu 1805. god. Archaeologia Adriatica, 2(2008) str. 447.
Ivan Majnarić i Ivan Armanda (2013)
