LADISLAV

LADISLAV (Ladislaus de Kobol, László Koboli), nadbiskup (Kovilj, druga pol. XIII. st. — Kaloča?, ?). Prema rodnom mjestu nosio pridjevak Kobol (od Kobola, Kobolski, Kobal, Kaboli). Za školovanja ekskomuniciran zbog nasilna ponašanja. Kao titelskoga prepošta, u ožujku 1326. papa Ivan XXII. imenovao ga je zagrebačkim biskupom, a u travnju 1327. kaločki nadbiskup odriješio nekadašnjega izopćenja. Vratio je u biskupijsko vlasništvo utvrdu Hrastovicu i kupio obližnji posjed Vinodol 1326, stekao posjed Leskovac na potoku Glogovnici 1334, posjede Grabrovica (kraj Čazme) i Sveti Križ 1339. te pravo na maltarinu u Ivaniću i Svetom Martinu 1337. Do 1340. trajno je nastojao oko desetine na području biskupije, katkad uz pomoć kralja Karla I. Roberta Anžuvinca i bana Mikca, a 1335–40. zbog toga se suočio s pobunama predijalaca u Čazmi, Dubravi i Ivaniću, riješenima najposlije sudskim putem. Zabilježen je i pri rješavanju drugih imovinsko-pravnih pitanja, među ostalim s Gradecom, te uređivanju odnosa među predijalcima. U Čazmi je dao obnoviti dvor, a u Ivaniću vjerojatno izgraditi novu utvrdu; darivao pavlinski samostan u Remetama. Zagovarao je svećeničku stegu te je na njegov poticaj kancelar Ivan, gorički arhiđakon, 1334. sastavio zbornik Statuta Capituli Zagrabiensis. Potkraj 1342. biskupska mu je prava potvrdio kralj Ludovik I. Anžuvinac, a u prvoj pol. 1343. papa Klement VI. imenovao ga je kaločkim nadbiskupom.