LALJAK, Stjepan

LALJAK, Stjepan, publicist i kulturnopovijesni pisac (Zaprešić, 9. XII. 1942). U Zagrebu završio 1961. gimnaziju i 1967. studij komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu. Bibliotekarski ispit položio 1990. God. 1968–86. zaposlen u Narodnom sveučilištu Zaprešić; isprva voditelj Centra za kulturu, od 1973 (nakon gubitka posla 1972. zbog djelovanja u MH i dobivenoga sudskoga spora) do 1982. stručni suradnik u Centru za obrazovanje, potom voditelj knjižnice i Zavičajne zbirke (1983. osnivač). Od 1986. do umirovljenja 2007. vodio Zavičajnu zbirku Gradske knjižnice »Ante Kovačić«. Istraživao napose kulturnu, gospodarsku i športsku prošlost Zaprešića i okolice te književnu, likovnu i povijesnu baštinu. Kao osnivač 1971. i tajnik tamošnjega ogranka MH te obnovitelj i predsjednik od 1990, zaslužan je za pokretanje Zaprešićkoga godišnjaka, kojega je od 1991. glavni urednik i suradnik (uredio bibliografiju 1991–2002). Surađuje u periodicima Vjesnik (od 1966), Kaj (1969), Glas Koncila (od 1971), Školske novine (od 1974), Oko (1984–88), Kerempuh (1985), Večernji list (1989–91), Povijest športa (1993), Vijenac (1993–95, 2005–06), Hrvatski iseljenički zbornik (1994), Hrvatsko slovo (1999–2000, 2004–05), Hrvatsko zagorje (2001, 2009–11), Brdovečki zbornik (2002–04, 2006–08; urednik od 2002), Časopis za suvremenu povijest (2005) te u radijskim i TV emisijama. U Zaprešiću objavio knjižice Puhački orkestar Rozga (2002), Biobibliografija Đurđice Cvitanović (2004, 2005²), Biobibliografija Ivana Nepomuka Jemeršića (2004, 2005³), Gruda zemlje za Maticu hrvatsku (2005) i Josip Velebit (2011). Organizator zaprešićkoga kulturnoga života, inicijator mnogobrojnih skupova te urednik zbirka i zbornika Zov zavičaja (Zaprešić 1969), Mladi pjesnici Hrvatskog zagorja (Zaprešić 1970), Mladi hrvatski pjesnici (Zaprešić 1972–73, Zagreb 1974), Književna grupa mladih (Zagreb 1978), Književno stvaralaštvo radnika Zagreba (Zagreb 1978–88), Književno i likovno stvaralaštvo radnika »Nikole Tesle« (Zagreb 1979), Radničko književno i likovno stvaralaštvo općine Zaprešić (Zaprešić 1983–88) i Sto hrvatskih pisaca (Zagreb 1991, 1992). Priredio izdanja Marijana Fišer-Herman (1999), Susreti Ivica Kičmanović (2000–03, 2005–09), Svi moji haiku D. Tadijanovića (2000), Ustani bane (2001), Kameni svatovi, Šenoa i Jablanovec (2002), Pjesme / Gedichte J. Jelačića (2009), Pojatno 1209.–2009. (2009) i Sličice o banu Jelačiću i ratu u Mađarskoj 1848.–1849. P. Chaslesa (2010), sve tiskano u Zaprešiću. Pokrenuo 1995. list Zgubidan i uređivao ga do 1998. Supriredio dramu Sudbina Ivice Zgubidana M. Marjanovića (Zaprešić 2004). Suradnik HBL. Dobitnik nagrada grada Zaprešića 1996. i Zagrebačke županije 2000.