LANDSINGER, Sigmund

LANDSINGER, Sigmund (Sigismund, Zsigmond, Žigmund), slikar i grafičar (Vukovar, 22. IV. 1855 — Firenca, 3. V. 1939). Studirao slikarstvo na ALU u Beču 1875–76, u Rimu 1877–78. u L. Seitza te Firenci 1878–81. u A. Böcklina, koji mu je bio uzor i prijatelj. Živio u Osijeku od oko 1869, Firenci 1886, Budimpešti od 1888, Münchenu 1890–1928, potom u Luganu. Slikao u ulju na Böcklinov način alegorije (Vedra glazba, oko 1884; Proljeće/Sviračica na lutnji, oko 1891), antičkomitološke motive (Euterpa, oko 1895; Sappho; Urania), portrete (Portret oca, 1886; Autoportret) i krajolike. Naslikao je vedute Erdut, Ilok, Ružica i Šarengrad (1895–96, akvarel, HPM) za Milenijsku izložbu u Budimpešti. Radio bakropise (Portret Arnolda Böcklina, Britanski muzej, London), litografije i monotipije. Njegovi crteži olovkom (oko 1900) čuvaju se u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku (Atena, Afrodita, Demetra, Euridika, Zeus i Amor) i Gradskom muzeju u Vukovaru (Mitološki prizor s deset likova, Mitološki prizor s tri ženska lika). Zapaženo kopirao slike starih majstora u Firenci i dvorcu Schleissheim kraj Münchena. Izlagao u izlozima trgovina u Zagrebu (1878, 1881, 1895) i Osijeku (1881, 1884, 1887) te skupno na Izložbi društva za umjetnost i umjetni obrt (Zagreb 1891, 1895), Međunarodnoj izložbi (München 1892, nagrada za sliku Pandora), s osječkim slikarima na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. i mađarskim grafičarima na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900, Međunarodnoj izložbi (Budimpešta 1903) i Grafičkoj izložbi (Osijek 1928). Posjedovao je zbirku slika i crteža starih majstora, koja se 1890. prodavala na dražbi u Münchenu. Ostavština vezana uz njega (Böcklinova i druga pisma) pohranjena je u Sveučilišnoj knjižnici u Baselu (sign. NL 270).