LANGHOFFER, August

traži dalje ...

LANGHOFFER, August, prirodoslovac, entomolog (Kisač kraj Novoga Sada, 17. IV. 1861 — Zagreb, 29. III. 1940). Prirodoslovlje studirao u Zagrebu, Beču i Jeni, gdje je 1888. doktorirao tezom Beiträge zur Kenntnis der Mundteile der Dipteren. Od 1886. profesor u gimnaziji u Rijeci, Nautičkoj školi u Bakru, gimnazijama u Senju i Osijeku te 1894–1901. u Zagrebu, gdje se 1895. habilitirao za privatnoga docenta i počeo predavati entomologiju na Mudroslovnom fakultetu. God. 1901. postao voditeljem Zoologijskoga odjela Narodnoga muzeja i izvanrednim profesorom, 1907. redovitim. Bio je prvi profesor zoologije na novootvorenom Medicinskom fakultetu, a predavao je i na Šumarskoj akademiji te od 1919. na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Umirovljen 1927. Glavno mu je područje rada bila entomologija, a posebno je proučavao dvokrilce (Diptera) i opnokrilce (Hymenoptera), njihovu morfologiju, osobito građu usnih organa. Skupio je zbirku od približno 15 000 dvokrilaca Hrvatske (čuva se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju), opisao 1321 vrstu iz 50 porodica te objavio do tada najpotpuniji prikaz tih kukaca u našim krajevima. Također objavio popise 751 vrste kornjaša (Coleoptera) i 269 vrsta i varijeteta stjenica (Heteroptera), opisao 102 vrste potkornjaka (Scolytidae) te sastavio bibliografiju kornjaša Hrvatske. Među radovima iz primijenjene entomologije posebno mu je zanimljivo upozorenje na kalifornijskoga crvca (San José uš, 1898), koji se u nas pojavio tri desetljeća poslije. Proučavao je i praživotinje, mekušce, crve, rakove, ribe, ptice, šišmiše. Prvi je počeo sustavno istraživati faunu hrvatskih špilja, a sa S. Gjurašinom poduzeo prva florističko-faunistička istraživanja Đurđevačkih pijesaka. Znanstvenim, stručnim i popularnim radovima surađivao je u periodicima Godišnje izvješće Kr. male realne gimnazije u Senju (1890–91), Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga (prirodoslovnoga) družtva (1895–96, 1900–06, 1915–20, 1927–28), Rad JAZU (1895, 1897, 1899, 1912–13, 1915–17), Nastavni vjesnik (1896–97, 1901, 1907, 1909–12, 1914–15, 1917–20), Biologisches Zentralblatt (Leipzig 1898), Gospodarski list (1898–1900, 1902, 1912, 1917, 1919–20, 1924, 1928–29), Hrvatski planinar (1899, 1904–07, 1914–15), Šumarski list (1899–1901, 1911, 1913–15, 1917–18, 1920–21, 1924–28), Lovačko-ribarski viestnik (1900–01, 1910, 1912–15), Vienac (1900, 1909), Danica koledar (1901–02), Prosvjeta (1904, 1912–13), Hrvatska (1908–09), Obzor (1908, 1925–26), Savremenik (1909, 1911), Zeitschrift für wissenschaftliche Insektenbiologie (Berlin 1910, 1915–16), Gospodarska smotra (1912–13, 1916, 1918, 1929), Barlangkutatás (Budimpešta 1915), Entomologische Blätter (Berlin 1915), Priroda (1915, 1917–18, 1921, 1924–25, 1927, 1935), Liječnički vjesnik (1916, 1919), Narodna zaštita (1917, 1919–20), Vjesnik ljekarnika (1919–21), Pčela (1920, 1925–29), Jugoslavenski kemičar (1924–25), Uzorni vrtlar (1924–26, 1928–29), Glasnik za šumske pokuse (1926–27), Hrvatski glas (1926–27), Jugoslovenski Lloyd (1926–28), Poljoprivredni glasnik (Novi Sad 1927–29), Godišnjak Sveučilišta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu (1928–29) i Glasnik Ministarstva poljoprivrede i voda (Beograd 1929–30). Objavio knjigu Crvi nametnici s osobitim obzirom na čovjeka (Zagreb 1912) i knjižicu Liječenje biljem (Zagreb 1926, 1927², 1929³). S A. Korlevićem osnovao 1909. Entomološku sekciju Hrvatske biološke centrale, prvi oblik organiziranoga entomološkoga rada u Hrvatskoj, ali i na širem području. Od 1922. počasni član Hrvatskoga prirodoslovnoga društva. Njegovim je imenom nazvano nekoliko vrsta i podvrsta dvokrilaca i kornjaša, Cheilosia langhofferi (Becker, 1894), Anophthalmus langhofferi (Csiki, 1913), Duvalius (Neoduvalius) langhofferi (Csiki, 1913), Astagobius angustatus langhofferi (Obenberger, 1916) i Spelaeobates pharensis langhofferi (G. Müller, 1931).

LIT.: M. Hirtz: Biografije zoologa. Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva, 36(1924) 1/2, str. 138. — J. Bobinac: Liječenje biljem. Pčela, 7(1926) 7, str. 106–107. — K. Babić: Hrvatska fauna i važniji radovi oko nje. Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva, 39–40(1928) str. 139, 146, 152–153, 155–156, 161, 166–167. — (Nekrolozi): K. Babić, Nastavni vjesnik, 48(1939–40) 5, str. 393–394. — J. Bobinac, Pčela, 21(1940) 6, str. 94. — I. Esih (ie.), Obzor, 80(1940) 75, str. 1. — Priroda, 30(1940) 5, str. 157–158. — A. Kauders: Šumarska bibliografija (1846–1946). Zagreb 1947, 76–77. — Spomenica. Sto godina znanstvenog i nastavnog rada iz zoologije na Sveučilištu u Zagrebu. Hrvatski narodni zoološki muzej od osnutka do danas. Zagreb 1974. — P. Durbešić: Počeci entomoloških istraživanja u Hrvatskoj s bibliografijom. Acta entomologica Jugoslavica, 20(1984) Suppl., str. 7–56. — Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb (1985), 346. — B. Britvec: Entomologija u Hrvatskoj. Entomologia Croatica, 1(1995) str. 40–58. — Spomenica PMF. 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu 1876–1996. Zagreb 1996. — B. Britvec: August Langhoffer, zaslužni hrvatski zoolog i entomolog. Natura Croatica, 19(2010) 2, str. 469–483.
 
Branko Britvec (2013)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

LANGHOFFER, August. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 7.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/langhoffer-august>.