LANOVIĆ, Zlata

LANOVIĆ, Zlata (Lanović-Malinar), balerina (Zagreb, 29. IX. 1907 — Zagreb, 20. VIII. 1988). U Zagrebu učila balet 1916–20. u Josipe Weiss i od 1921. u Margarite Froman u baletnoj školi HNK. Ondje već 1920. postala članicom baletnoga ansambla nastupajući u dječjim ulogama, često s O. Harmošem (prvi dječji baletni par u nas), a od 1926. do umirovljenja 1959. bila solistica Baleta. Ostvarila niz uloga na hrvatskim praizvedbama modernih baleta ističući se kreacijama karakternih likova, među kojima Estrelle (R. Schumann, Karneval, 1924), Crnca i Nimfe (C. Debussy, Kutija igračaka, 1927, i Faunovo popodne, 1941), Rosette i Majke (I. Stravinski, Pulcinella, 1927, i Svadba, 1932), Španjolke (M. Ravel, Bolero, 1947), Zareme (B. V. Asafjev, Bahčisarajska fontana, 1947), Bugarke (S. Hristić, Ohridska legenda, 1949) i Herodijade (F. Schmitt, Tragedija Salome, 1953). Plesala na praizvedbama baleta Chopiniana (F. Chopin, 1934), Život (P. I. Čajkovski, 1941) i Rapsodija (F. Liszt, 1945). Zapažena i kao Đavlova baba (F. Lhotka, Đavo u selu, 1943), Žena (J. Gotovac, Orači, 1944), Swanilda (L. Delibes, Coppélia, 1951) i Mlinarica (M. de Falla, Trorogi šešir, 1952). Nastupala u baletnim prizorima opera i opereta te ih koreografirala u operama Medvedgradska kraljica (L. Šafranek Kavić, 1938) i Ivica i Marica (E. Humperdinck, 1943). S ansamblom HNK gostovala u Genovi (Međunarodni baletni festival, 1955), Firenci, Rimu, Veneciji, Beču i Berlinu. U Zagrebu kao nastavnica baleta surađivala sa Srednjom baletnom školom od njezina osnutka 1949, a nakon umirovljenja radila kao plesna pedagoginja i koreografkinja u Društvu »Naša djeca«. Nastupala u filmu Birtija (J. Ivakić, 1929). Dobitnica je Nagrade grada Zagreba 1953.