LASKI, Jeronim (Łaski, Hieronim), diplomat i ban (Łasko kraj Bierzwnika, 27. IX. 1496 — Krakov, 22. XII. 1541). Iz poljske plemićke obitelji, u vrelima i literaturi zabilježen i kao Laszki, Laszky, Lasky, Laško, imenom Hieronim, Hieronym, Hieronymus, Jeromos, Jarosław i Jerolim. Školovao se u Rimu 1513–14. i Bologni 1514–17. U poljskoj kraljevskoj službi od 1519, član izaslanstva francuskomu kralju Franji I. i caru Karlu V. Habsburgovcu 1520, sieradzki vojvoda i član Senata od 1523. U Parizu je 1524. neuspjelo pregovarao o savezu francuske i poljske dinastije te o savezu protiv Turaka. Unatoč protivljenju Sigismunda I. Jagelovića, pristupio 1527. Ivanu Zapolji te postao jednim od njegovih glavnih izaslanika; zagovarao ga u Parizu, Københavnu i Münchenu, 1528. u Carigradu u njegovo ime sklopio savez sa Sulejmanom II (obvezao se pomoći Zapolji protiv Ferdinanda I. Habsburgovca i priznati ga za ugarskoga kralja), na poč. 1530-ih nudio mir Ferdinandu I. u Innsbrucku te ishodivši francusku novčanu pomoć, dobio naslov transilvanskoga vojvode. Sa Sulejmanovim se pouzdanikom za Ugarsku i Zapoljinim regentom 1530–34. Lodovicom Grittijem neuspjelo urotio protiv Zapolje 1534. Pušten iz tamnice 1535, ušao je u službu Ferdinanda I. te 1539. u Carigradu za njega pokušao dobiti Zapoljin dio Ugarske. U srpnju 1540. kralj ga je imenovao banom kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, ustupio mu Susedgrad i Stubicu te obećao plaću. Organizirao je upravu nad posjedima, kralju predlagao paljenje kaštela Donje Stubice iz logističkih razloga te plaćanje harača kao zaštite od turskih razaranja. Za misije u Carigradu u jesen 1540. zatočen, 1541. s vojskom doveden u Beograd, odakle je pušten zbog bolesti. Njegov opis izaslanstva u Carigrad 1527–28. objavljen je (M. Bel).
LIT.: M. Bel: Adparatus ad historiam Hungariae. Posonii 1735, 159–189. — M. J. Kovačić Šenkvički: Scriptores rerum Hungaricarum minores hactenus inediti, 2. Budae 1798 (dodatak, str. 29). — M. Mesić: Život Nikole Zrinjskoga, sigetskoga junaka. Zagreb 1866, 77. — P. Matković: Putovanja po balkanskom poluotoku XVI vieka. Rad JAZU, 1881, 56, str. 142. — A. Hirschberg: Hieronim Łaski. Lwów 1888. — S. Boroša: Kako nas je Ugarska branila. Zagreb 1896, 51–53, 67. — E. Laszowski: Bilješke iz c. k. držav. financ. arkiva u Beču. Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arkiva, 9(1907) str. 183. — R. Horvat: Imenovanje Jerolima Laskog za bana hrvatskoga. Ibid., 15(1913) str. 314–316. — F. Šišić: Hrvatski saborski spisi, 2. Zagreb 1915. — E. Laszowski: Habsburški spomenici, 2–3. Zagreb 1916–1917. — J. Adamček: Susjedgradsko-stubičko vlastelinstvo uoči 1573. Historijski zbornik, 19–20(1966–67) 1/4, str. 149, 153. — N. Klaić: »Ostaci ostataka« Hrvatske i Slavonije u XVI st. Arhivski vjesnik, 16(1973) str. 268–269, 304. — W. Urban: Łaski Hieronim. Polski słownik biograficzny, XVIII/2. Wrocław—Warszawa—Kraków—Gdańsk 1973. — J. von Hammer: Historija turskog (osmanskog) carstva, 1. Zagreb 1979, 367–369, 420–421, 423, 425. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 5. Zagreb 1980, 107, 129, 178–187, 191. — Đ. Sremac: Poslanica o propasti Ugarskog Kraljevstva. Beograd 1987, 178–179, 182–184, 187, 190, 194–195, 204–206. — I. Mažuran: Hrvati i Osmansko Carstvo. Zagreb 1998. — C. Laferl i C. Lutter: Die Korrespondenz Ferdinands I, 4. Wien 2000.
Pejo Ćošković (2013)
