LAŠVANIN, Nikola

LAŠVANIN, Nikola (pravo prezime Marčinkušić), ljetopisac (Lašva, na poč. XVIII. st. — Jajce, 2. IX. 1750). U vrelima i literaturi zabilježen s dometcima iz Lašve ili iz Travnika. Početnu izobrazbu stekao u samostanu u Fojnici, gdje je stupio u Franjevački red 1719. Filozofsko-teološki studij završio u Italiji, za svećenika zaređen vjerojatno 1727. U domovinu se vratio prije proljeća 1730, kad je imenovan učiteljem novaka u Fojnici (potvrđivan 1731–32. i 1734–35). Vjerojatno je po isteku te službe postavljen za gvardijana u Kreševu, jer se na molbi koju su kreševski katolici 30. VII. 1740. uputili Kongregaciji za širenje vjere u Rimu potpisao kao tamošnji gvardijan i dekan. God. 1742. bio je član fojničkoga samostana, 1743. dokumentima branio svoju samostansku zajednicu pred pašom u Travniku te s drugima bio kratko zatočen. Kustodom Provincije Bosne Srebrene postao je 1745. te je jedini u starješinstvu zastupao povijesnu Bosnu. Bosanske franjevce branio 1746. od optužba fojničkoga kadije, a 1748. putovao s F. Lastrićem u Beč kako bi caru predočili »poteškoće i potrebe« bosanskoga dijela Provincije. Pokopan je u staroj crkvi sv. Ive Krstitelja u Podmilačju. — Na ikavici zapadne Bosne bosančicom je sastavio prijepise i zapiske zborničkih značajka, razvrstane u osam tematskih cjelina (autograf u franjevačkom samostanu Gorica kraj Livna). U prvom i najopsežnijem njegovu dijelu preradio je Kroniku P. Vitezovića Rittera (1696) i cjelovito prepisao djelo Bosna captiva (1712), a u ostalima donio raznovrsne podatke dragocjene za povijest bosanskih franjevaca i njihove Provincije, među kojima su navlastito vrijedni opisi ljudi i događaja. Njegovo djelo – cjelovito kritičko izdanje kojega je naslovljeno Ljetopis (Sarajevo 1981, Sarajevo—Zagreb—Tomislavgrad 2003; prvotno dijelom objavljeno u Glasniku Zemaljskog muzeja u BiH, 1889–90, 1914–15) – spomenik je hrvatske pismenosti u BiH. Ulomcima iz njega zastupljen je u izborima Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas (Mostar—Split—Međugorje 1995) i Franjevačka književnost u Bosni u XVIII. stoljeću (Zagreb 2012).