LATKOVIĆ, Božidar, pravnik i pravni povjesničar (Daruvar, 7. XII. 1911 — Buenos Aires, 16. IX. 2006). U Zagrebu završio gimnaziju 1930. i pravni studij doktoratom 1935. Sudački ispit položio 1937, kad je bio imenovan vježbenikom pri Kotarskom sudu u Daruvaru. God. 1938–40. usavršivao se na Slobodnoj školi političkih znanosti u Parizu i 1941–42. u Institutu za društvene i gospodarske znanosti Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu. Nakon povratka u Zagreb imenovan je 1942. tajnikom u Ministarstvu vanjskih poslova i 1943. docentom pri katedri narodne ekonomije Pravnoga fakulteta. Kao domobranski poručnik u Ministarstvu oružanih snaga, u svibnju 1945. povlači se u Austriju, potom u Italiju. Od 1947. do kraja života činovnik u Buenos Airesu. Prilozima, napose o aktualnoj gospodarskoj i socijalnoj politici, surađivao u Hrvatskoj smotri (1937, 1941–43), Ekonomistu (1940, 1942), Mjesečniku Hrvatskoga pravničkoga društva (1940–43) i Gospodarstvu (1942–43), napisao knjižicu Hrvatsko narodno gospodarstvo (Zagreb 1945), a bio je i suradnik Hrvatske enciklopedije HIBZ-a. Zanimajući se hrvatskom pravnom poviješću, s hrvatskoga je na španjolski jezik preveo i komentarom popratio Vinodolski zakon (A setecientos años de la creación de la Ley de Vinodol. Studia Croatica, Buenos Aires 1988, 110; tiskano i kao p. o.) i Poljički statut (El Estatuto de Poljica. Codificación medieval del Principado croata de Poljica. Buenos Aires 1995), a s latinskoga na španjolski sedmu knjigu Dubrovačkoga statuta (El Estatuto de Dubrovnik del año 1272 – Liber statutorum civitatis Ragusii compositus anno 1272. Libro septimo. Buenos Aires 2000). Autor je izdanja La Bula áurea de 1242. Gradec – origen medieval de Zagreb – Zlatna Bula iz 1242. Gradec – srednjovjekovno porijeklo Zagreba (Zagreb—Mošćenice—Rijeka 2005), u kojem je predstavio Zagreb u njegovu pravnopovijesnom utemeljenju. S bratom Radovanom, V. Nikolićem i nekolicinom hrvatskih intelektualaca suosnivač je 1960. i prvi predsjednik Hrvatsko-latinskoameričkoga kulturnoga instituta u Buenos Airesu i pokretač njegova časopisa Studia Croatica. Dugogodišnji član uredništva i suradnik, pridonosio poznavanju i promicanju hrvatske povijesti i kulture u zemljama španjolskoga govornoga područja.
LIT.: V. Nikolić: Dva hrvatska časopisa na stranim jezicima. Hrvatska revija (Buenos Aires), 11(1961) 1/2, str. 118–119. — (Prikazi Poljičkoga statuta): M. Apostolova-Maršavelski, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 46(1996) 5, str. 550–551. — A. Cvitanić, Hrvatska obzorja, 4(1996) 1, str. 211–213. — L. Margetić, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 17(1996) 2, str. 413. — M. Blažeković: Prinos širenju hrvatske kulture. Hrvatska revija, 48(1998) 1/2, str. 418–421. — R. Latković: Živjeli smo i borili se za Hrvatsku. Zagreb 2001. — (Prikazi knj. La Bula áurea): B. Vukas, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 26(2005) 2, str. 1110–1111. — Ž. Radić, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 43(2006) 1, str. 155–156.
Milan Blažeković (2013)
