LAURENČIĆ, Nikola (Lovrenčić, Lavrenčić), povijesni i filozofski pisac (Zagreb, 31. X. 1707 — Zagreb, 25. IX. 1762). U Zagrebu završio gimnaziju i stupio u Družbu Isusovu 1724. Nakon studija filozofije u Grazu 1727–29, predavao gramatiku u gimnazijama u Varaždinu 1729–30. i 1734. te Zagrebu 1732–34. Potom 1735–38. studirao teologiju u Trnavi i 1738–39. u Grazu se usavršivao iz kanonskoga prava. Od 1741. profesor filozofije, propovjednik, kateheta i upravitelj Marijine kongregacije u Zagrebu, od 1744. profesor filozofije u Ljubljani, od 1748. moralne teologije u Zagrebu, od 1750. u Gorici i od 1752. ponovo u Zagrebu, gdje je obnašao i službe ekonoma, prefekta kongregacije i upravitelja crkve. Od 1754. u Varaždinu ekonom, upravitelj crkve i škole, a od 1755. do kraja života u Zagrebu profesor moralne teologije, upravitelj kongregacije i bibliotekar. Okušao se i kao pisac te priređivač latinskih školskih drama, danas izgubljenih; prema kronikama, s učenicima i izvodio drame, među njima 1732. priredbu »academia historica« o Hrvatskoj i njezinim županijama, gradovima, trgovištima, kraljevima i banovima, kršćanstvu i napretku zemlje, za koju je priliku izradio topografski zemljovid stare Slavonije. Te je godine napisao i izveo s učenicima dramu o Ivanu V. Draškoviću (Joannes Draskovich Illyrici vindex), a 1733. dramu u čast novoga bana J. Esterházyja. Kao upravitelj Marijine kongregacije 1741. dao je presvući svilom i okovati srebrnim kopčama njezin album (imenik) te naručio kip Djevice Marije. Za studija u Trnavi objavio je Oratio pro immaculato conceptu Deiparae Virginis Maria (1736), u suradnji s B. A. Krčelićem napisao Pridavek, dodatak trećemu izdanju Kronike P. Vitezovića Rittera (1762), obradivši u njem događaje iz svjetske povijesti. U rukopisu su mu predavanje Introductio in philosophiam Aristotelis seu Dialectica i rasprava Philosophiae peripateticae tractatus I. seu Logica (NSK, R 4216).
DJELA: Pridavek Kronike illiti Zpomenka pripecheny od leta po narodyenyu Kriʃtuʃʃevom MDCCXLIV. do leta MDCCLXI. Zebran, razloʃen i na pervo dan po jednom masniku Tovarustva Jesussevoga. Stampan z-sztroskom Ferencza Zerauscheg, knigo-vescza vu Zagrebu. Pri Cajetanu Ferenczu Härl, preszlavnoga Kralyevsztva Horvatszkoga szlovo-pritiszkavczu (1762). U: P. Vitezović Ritter, Kronika aliti Szpomenek vszega szveta vekov. Zagreb (1762).
LIT.: J. N. Stöger: Scriptores Provinciae Austriae Societatis Iesu. Viennae 1855, 205. — C. Sommervogel: Bibliothèque de la Compagnie de Jésus, 4. Bruxelles—Paris 1893, 1563. — M. Vanino: Povijest filozofijske i teologijske nastave u Isusovačkoj akademiji u Zagrebu 1633–1773. Zagreb 1930, 59, 87. — N. Žic: Književni rad Nikole Lavrenčića. Vrela i prinosi, 1936, 6, str. 16–29. — M. Vanino: Nikola Laurenčić (1707–1762). Ibid., str. 30–33. — F. Fancev: Građa za povijest školskog i književnog rada isusovačkoga kolegija u Zagrebu (1606–1772). Starine, 1937, 38, str. 225–226, 228, 235, 237–238, 244, 250, 254–258, 262, 269–270. — N. Žic: Hrvatska kronika kanonika Baltazara Adama Krčelića od 1749. do 1762. god. Vjesnik Hrvatskog državnog arhiva, 11(1945) str. 233–244. — L. Polgár: Bibliographia de historia Societatis Iesu in regnis olim corona Hungarica unitis (1560–1773). Romae 1957, 125. — M. Vanino: Isusovci i hrvatski narod, 1–3. Zagreb 1969–2005. — J. Šidak: Hrvatska kronika Baltazara Adama Krčelića 1749–1762. Kaj, 4(1971) 5, str. 31–33. — S. Krivošić: Baltazar Adam Krčelić. Rad JAZU, 1978, 375, str. 183–185. — L. Lukács: Catalogus generalis seu Nomenclator biographicus personarum Provinciae Austriae Societatis Iesu (1551–1773), 2. Romae 1988. — M. Korade: Prilog o filozofiji hrvatskih isusovaca u 17. stoljeću – rukopis Fizike Leonarda Bagnija iz godine 1628. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 24(1998) 1/2, str. 135, 144.
Mijo Korade (2013)
