LAXA, Eugen, publicist (Zagreb, 4. VI. 1916 — São Paulo, ?). Nećak generala Vladimira. U Zagrebu završio klasičnu gimnaziju 1935. i doktorirao temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu 1940. Namješten u jugoslavenskom konzulatu u Marseilleu, u travnju 1941. u Zagrebu se, nakon konzultacija s V. Mačekom, odbio uključiti u diplomaciju NDH. Mobiliziran u domobranstvo, od 1943. na zagrebačkom je području, gdje djeluje kao pomoćnik I. Farolfiju i predsjednik mladeži HSS. Zatvoren kao sudionik osnova A. Vokića i M. Lorkovića u rujnu 1944, pušten u veljači 1945; odbio dati potporu ustaškoj vlasti pa je poslan na ratište. Potkraj lipnja iz Zagreba uz pomoć Francuza otišao u Pariz, gdje je zapisao prvu inačicu Mačekovih memoara te radio na okupljanju hrvatskih političara i uspostavi Mačekovih kontakata s križarima. Iselio se 1946. u Brazil i u São Paulu bavio trgovinom. Suosnivao je hrvatska društva, podupirao Mačekovu politiku, branio A. Stepinca i kritizirao J. Broza. Supotpisao izjavu kojom je osuđeno potpisivanje Protokola između Vatikana i SFRJ 1966, sudjelovao na simpoziju hrvatskih intelektualaca u Grandvillardu 1968 (referat tiskan u knjizi Hrvatska danas i sutra. München 1969) i potpisao izjavu kojom se tražilo pravo na samoodređenje i stvaranje hrvatske države na prostoru sviju hrvatskih zemalja te zagovaralo nacionalno pomirenje. Među ostalim, surađivao u izdanjima Hrvatska revija (Buenos Aires 1961, 1965; München 1968–70, 1974; München—Barcelona 1978–79; članak o S. Radiću objavljen kao p. o. München—Barcelona 1970), Studia Croatica (Buenos Aires 1968), Hrvatski glas (Winnipeg 1976), Slobodna riječ (Buenos Aires 1984, 1988) i Hrvatska seljačka stranka u službi hrvatskog naroda (London 1987). — Član brazilskoga ogranka londonske Velike lože, proučavao je povijest masonstva; svoju studiju o loži Ivana VIII. Draškovića (Ars quatuor coronatorum, London 1978) preveo s engleskoga i s W. Readom objavio u knjižici Počeci hrvatskoga masonstva (Split—Zagreb 1994) te napisao pogovor odn. predgovor knjigama I. Mužića Masoni u Hrvatskoj (Split 1993) i Masonstvo u Hrvata (Split 20058).
LIT.: Izjava u obranu hrvatskog svećenstva i hrvatskih narodnih interesa. Hrvatska revija (Pariz), 16(1966) 1, str. 125–128. — Izjava skupine hrvatskih intelektualaca. Ibid. (München), 18(1968) 4, str. 534–535. — B. Radica: Hrvatska 1945. München—Barcelona 1974, 288. — Uredništvo: Tko je »nanio sramotu sebi i hrvatskoj emigraciji«? Hrvatska revija, 26(1976) 2/3, str. 358, 360. — V. Vrančić (v. v.): Jedno nezapaženo svjedočanstvo o tragediji Lorković–Vokić. Ibid., 27(1977) 4, str. 619. — A. Pinterović: Oko povijesti slobodnog zidarstva u Hrvatskoj. Ibid. (München—Barcelona), 30(1980) 4, str. 711. — Lj. Boban: Hrvatska u arhivima izbjegličke vlade. Zagreb 1985. — V. Nikolić: Pred vratima domovine, 2. Zagreb 1995. — N. Talan: Hrvatsko-brazilske kulturne i povijesne veze. Marulić, 31(1998) 5, str. 952–954, 958, 966. — A. Maček i N. Škrabe: Maček izbliza. Zagreb 1999, 116–117, 253. — M. Predović: (Nekrolog). Matica, 50(2000) 9, str. 56. — A. Schmidt: Vladko Maček i Hrvatska seljačka stranka. Časopis za suvremenu povijest, 37(2005) 2, str. 417. — I. Mužić: O hrvatskoj etnogenezi i masonstvu u Hrvata. Split 2009.
Danijel Vojak (2013)
