LECHNER, Zdenka

LECHNER, Zdenka, etnologinja i muzealka (Osijek, 5. VIII. 1918). U Zagrebu 1938. završila gimnaziju i 1953. diplomirala antropogeografiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. God. 1940–45. činovnica u Zagrebu, od 1951. radila u etnografskom odjelu Muzeja Slavonije u Osijeku, 1956–65. kao kustosica (zaslužna za ustroj i koncepciju stalnoga postava). Od 1965. u zagrebačkom Etnografskom muzeju viša kustosica i voditeljica odsjeka nošnja i zbirke nošnja Slavonije, Srijema, Baranje i Bačke, od 1975. do umirovljenja 1977. muzejska savjetnica. Istraživala je navlastito tradicijsko odijevanje i tekstilno rukotvorstvo, lončarstvo i seoske godišnje običaje sjeveroistočne Hrvatske, prikupljala građu za etnološku kartografiju, ostvarila mnogobrojne izložbe i muzejske postave (neke popratila katalozima) u matičnim i drugim muzejima, pridonijevši valorizaciji, proučavanju i očuvanju etnografske baštine. Surađivala u periodicima Osječki zbornik (1954–67, 1971, 1977–79), Ljetopis JAZU (1959, 1961), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1962), Slavonski godišnjak (1967), Slavonski narodni kalendar (1969), Muzeologija (1975), Etnološki prilozi (1978), Vjesnik Muzeja Požeške kotline (1979), Etnološka istraživanja (1981), Etnološka tribina (1983, 1985, 1989), Županjski zbornik (1984), Studia ethnologica (1992) i Godišnjak za kulturu, umjetnost i društvena pitanja (2009), zbornicima skupova te u izdanjima Muzeji Slavonije (Osijek 1957, urednica), V. Međunarodna smotra folklora (Zagreb 1970), Oriovac (Oriovac 1971), Požega 1227–1977 (Slavonska Požega 1977), Pakrac 1945–1975 (Pakrac 1978), Bogdanovci (Bogdanovci 1980; Zagreb—Bogdanovci 1998), Đakovo i Đakovački vezovi (Đakovo 1986), Vukovar, vjekovni hrvatski grad na Dunavu (Koprivnica 1994), Šokadija i Šokci, 1–2 (Vinkovci 2007, suurednica) i Likovna enciklopedija Jugoslavije LZ. Pionirske radove skupila je u knjizi Tradicijska kultura Slavonije, Baranje i Srijema (Zagreb 2000). Koncepcijski obogatila Međunarodnu smotru folklora u Zagrebu, Vinkovačke jeseni, Đakovačke vezove, priredbu Mladost i ljepota Slavonije u Starim Mikanovcima i Šokačko sijelo u Županji. Režirala dokumentarne filmove Proizvodnja pokljuka u Požeškom Novom Selu (1962) i Šaranje tikvica u selu Gradištu kod Županje (1971). Bila je predsjednica hrvatskoga ogranka Etnološkoga društva Jugoslavije 1963–65. Njoj u čast priređena je 1997. izložba u Muzeju Slavonije. Dobitnica Nagrade Osječko-baranjske županije za životno djelo 2005.