LELAS, Srđan, fizičar i filozof (Split, 21. VI. 1939 — Zagreb, 30. III. 2003). Gimnaziju završio u Splitu 1957. te na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (PMF) diplomirao 1961. i doktorirao 1973. tezom Kopenhagenška interpretacija kvantne mehanike i posljedice na problem odnosa subjekta i objekta. Usavršivao se na Bostonskom sveučilištu 1976–77 (Fulbrightov stipendist) i Virginijskom politehničkom institutu i državnom sveučilištu (Virginia Tech) 1993–94. te više puta na Sveučilištu u Oxfordu. Na PMF od 1962. asistent, od 1976. docent, od 1986. izvanredni i od 1992. redoviti profesor u Zavodu za povijest, filozofiju i sociologiju znanosti (do 1983. Zavod za historiju nauka i granične filozofske probleme); predstojnik Zavoda 1994–2003. Predavao i na Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijima u Zagrebu te bio gostujući profesor na sveučilištima u Oxfordu, Bostonu, New Yorku, Bethlehemu (Pennsylvania), Evanstonu, Chicagu i Blacksburgu (Virginia). Suosnivač je 1974. i dugogodišnji suvoditelj međunarodnoga poslijediplomskoga tečaja Filozofija znanosti u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, pomoćnik te zamjenik ministra kulture i prosvjete RH 1992–93. Zaokupljenost evolucijskom epistemologijom tematski je širio, napose zanimanjem za odnos subjekta i objekta u atomskoj fizici i tzv. kopenhaško tumačenje kvantne fizike, upućujući na interaktivnu povezanost čovjeka, njegova oruđa i spoznajnoga svijeta. Surađivao u izdanjima Encyclopaedia moderna (1969, 1973, 1992), Rad JAZU (1977), Epistemology and Philosophy of Science (Beč 1983), Naše teme (1983), Rasprave i građa za povijest nauka (1983), Ratio (Oxford 1985), Philosophica (Bratislava 1986), Vjesnik bibliotekara Hrvatske (1988), International Studies in the Philosophy of Science (London 1989), Filozofska istraživanja (1990), Sustavsko mišljenje (Zagreb 1992, 2001², 2005³), British Journal for the Philosophy of Science (Edinburgh 1993), Horizons of Humanity (Frankfurt na Majni 1997), Vidljiva i nevidljiva akademija (Zagreb 1998), Školski vjesnik (2000) i Mislimo sustavski (Zagreb 2001). Radovima i knjigama – u posljednjoj, Science and Modernity (2000), najposlije je dao opći pogled na znanost kao prirodno-povijesni fenomen povezan s načinom ljudske egzistencije – profilirao se u jednoga od vodećih hrvatskih teoretičara znanosti (D. Rodin), ukupnim pak djelovanjem znatno pridonio etabliranju i razvoju filozofije znanosti.
DJELA: Filozofija pojmovnih temelja elementarne kvantne mehanike. Zagreb 1977. — Promišljanje znanosti. Zagreb 1990. — Filozofija znanosti s izborom tekstova (suautor T. Vukelja). Zagreb 1996. — Science and Modernity. Toward an Integral Theory of Science. Dordrecht—Boston—London 2000 (i kinesko izd.).
LIT.: Spomenica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1874–1974. Zagreb 1974. — (O knj. Promišljanje znanosti): M. Jakić, Filozofska istraživanja, 10(1990) 5/6, str. 1473–1479. — D. Rodin, Politička misao, 28(1991) 1, str. 247–251. — M. Kalčić: (O knj. Filozofija znanosti). Nova Istra, 1(1996) 4, str. 217–220. — Spomenica PMF. 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu 1876.–1996. Zagreb 1996. — (Nekrolozi): B. Kožnjak, Prolegomena, 2(2003) 1, str. 125–128; Vijenac, 11(2003) 238, str. 8. — Z. Radman, Filozofska istraživanja, 23(2003) 3, str. 825–826. — T. Vukelja, Croatian Journal of Philosophy, 3(2003) 1, str. 107–109.
Robert Krog (2013)
