LENGEL-KRIZMAN, Narcisa, povjesničarka (Zagreb, 3. XII. 1934 — Zagreb, 3. X. 2008). Supruga povjesničara B. Krizmana. U Zagrebu završila gimnaziju 1953. te na Filozofskom fakultetu 1960. diplomirala povijesnu grupu predmeta i 1979. doktorirala tezom Zagreb u NOB-u i socijalističkoj revoluciji 1941–1945. Radila 1961–62. u poduzeću Intertrans, a od 1962. do umirovljenja 1991. u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske (od 1990. Institut za suvremenu povijest); viša znanstvena suradnica od 1984. Istraživala je razvoj komunističkoga i partizanskoga pokreta, poglavito u Zagrebu, te stradanja za NDH, posebno Židova, Roma i djece, navlastito u Jasenovcu. Objavila knjige Revolucionarni Zagreb 1918–1945. Kronologija (Zagreb 1979; suautorica M. Sentić), Zagreb u NOB-u (Zagreb 1980) i Genocid nad Romima. Jasenovac 1942 (Jasenovac 2003), u kojoj je prva sustavno obradila temu, donijevši i poimeničan popis žrtava. Surađivala, među ostalim, u periodicima Putovi revolucije (1966), Iz starog i novog Zagreba (1968), Časopis za suvremenu povijest (1969–74, 1980, 1983, 1986–87, 2006), Jurina i Franina (1969), Jugoslovenski istorijski časopis (Beograd 1970–71, 1973), Naše teme (1970), Vojnoistorijski glasnik (Beograd 1970), Kamov (1971), Krčki zbornik (1971), Istarski mozaik (1972), Nastava povijesti (1972, 1975), Radovi Instituta za hrvatsku povijest (1973), Kaj (1975), Povijesni prilozi (1983, 1985), Pazinski memorijal (1987), Yad Vashem Studies (Jeruzalem 1990), Bilten Židovske općine (1995–96, Ha-kol, 2002), Voice (1996) i Novi Omanut (1998, 2001, 2007–08), u izdanjima Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu (Zagreb 1969), Zagreb u NOB-u i socijalističkoj revoluciji (Zagreb 1971), Omladina u antifašističkom pokretu Jugoslavije 1936–1945 (Beograd—Bihać 1972), Revolucionarni omladinski pokret u Hrvatskoj 1941–1948 (Zagreb 1972), Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-i i socijalističkoj revoluciji (Varaždin 1976), Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919–1979 (2. Beograd 1980), Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (Prijedor 1980), Jugoslavenski skup »Poruke NOB u brizi za djecu – Titovoj generaciji Slobode« (Beograd 1981), Prva godina NOB-a na riječkom području (Rijeka 1984), Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu 1941–1945 (1. Zagreb 1984), Oslobođenje Hrvatske 1945. godine (Zagreb 1986), Škola u ratu i revoluciji (Zagreb 1988), Španjolska 1936–1939 (Zagreb 1989), Antisemitizam, holokaust, antifašizam (Zagreb 1996), Spomenica Ljube Bobana (Zagreb 1996), Zagreb i Hrvatska u Titovo doba (Zagreb 2004), Spomen područje Jasenovac (Jasenovac 2006) te u knjigama I. Šibla Zagreb tisuću devetsto četrdeset prve (Zagreb 1967) i M. Ivekovića Hrvatska lijeva inteligencija 1918–1945 (2. Zagreb 1970). Njezin opsežan rukopis Spašavanje djece čuva se u Spomen-području Jasenovac.
LIT.: (Razgovori): R. Dragojević, Novi list, 57(2003) 21. VI, Pr., str. 12. — T. Ponoš, Vjesnik, 64(2003) 17. V, Pr., str. 15–16. — D. Vojak: (O knj. Genocid nad Romima). Časopis za suvremenu povijest, 35(2003) 2, str. 663. — (Nekrolozi): Lj. Dobrovšak, Novi Omanut, 2008, 90, str. 13. — Z. Dizdar (s izborom iz bibliografije), Časopis za suvremenu povijest, 41(2009) 2, str. 565–572. — M. Kolar-Dimitrijević, Historijski zbornik, 62(2009) 2, str. 674–675.
Danijel Vojak (2013)
