LENKOVIĆ, Juraj (Lenkowitsch, Lencoviz Lencovicz, Lincovich; Georg, Giorgio), vojskovođa (Otočec kraj Novoga Mesta, ? — Ljubljana, 8. VI. 1601). Sin vojskovođe Ivana. Zarana se posvetivši vojničkomu pozivu, sudjelovao je u protuturskim ratovima. Uskočki zapovjednik od 1578. i senjski kapetan od 1592, nakon smrti A. Auersperga 1593. imenovan je zapovjednikom Hrvatske krajine. U Dugom ratu (1593–1606) istaknuo se u više vojničkih pothvata. Privremeno je 1594. zauzeo Hrastovicu, Goru i Petrinju te prodro do Bihaća, a trajno 1595. petrinjsko područje, koje je organizirano u kapetaniju. U travnju i svibnju 1596. pomagao opsjednutomu Klisu; u borbama s nadmoćnijim turskim snagama uspio se povući u tvrđavu, a pri odlasku po pomoć bio poražen i ranjen. S banom Ivanom II. Draškovićem i I. Ž. Herbersteinom 1596. sudjelovao je u borbama kraj Kostajnice, Petrinje i Bresta, 1597. u napadaju na Viroviticu, 1598. u pobjedi kraj Cernika, a 1599. opsjedao je Požegu i dao ju spaliti. Kralj Rudolf II. Habsburgovac povjerio mu je da istraži mletačke žalbe zbog napada senjskih uskoka na njihove brodove i Rovinj; mletačkim zahtjevima udovoljio je djelomično, a napadaji su nastavljeni. Za ratne zasluge dobio je naslov baruna 1596. God. 1600. odstupio s položaja. Naselio je Vlahe u Gomirju i Vrbovskom 1600–01. te se za njih zauzeo u nadvojvode Ferdinanda i kralja, suprotno Zrinskima i Frankapanima koji su ih nastojali podložiti. Kao zemaljski poglavar Kranjske 1592–1601. osobito je nastojao oko protureformacije. Pokopan u ljubljanskoj crkvi sv. Jakova.
LIT.: M. Istvánffy: Historiarum de rebus Ungaricis. Viennae—Pragae—Tergesti 17584, passim. — R. Lopašić: Spomenici Hrvatske krajine, 1. Zagreb 1884. — Isti: Prilozi za poviest Hrvatske XVI. i XVII. vieka iz štajerskoga zemaljskoga arhiva u Gradcu. Starine, 1885, 17, str. 151–213. — I. Steklasa: Jurij Lenkovič. Letopis Matice slovenske (Ljubljana), 1895, str. 53–145. — K. Horvat: Monumenta historiam Uscocchorum illustrantia, 1. Zagrabiae 1910, 89–90, 97–99, 112–113, 116–130, 168, 294, 332–333. — R. Lopašić: Bihać i Bihaćka krajina. Zagreb 1943², 84, 133. — G. Novak: Mletačka uputstva i izvještaji, 5–6. Zagreb 1966–1970. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 5. Zagreb 1980, 233, 237–268, 271–336. — M. Kruhek: Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stoljeća. Zagreb 1995. — C. W. Bracewell: Senjski uskoci. Zagreb 1997. — J. Rattkay: Spomen na kraljeve i banove Kraljevstava Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Zagreb 2001.
Josip Matković (2013)
