LIČINA, Fedor (Pip), slikar (Zagreb, 19. VIII. 1939 — Zagreb, 23. III. 2006). U Zagrebu završio gimnaziju 1957, studirao 1957–58. na Filozofskom fakultetu povijest umjetnosti i engleski jezik, diplomirao 1963. na ALU (I. Režek) te do 1969. bio suradnik Majstorske radionice K. Hegedušića. U početku slikao pejzaže u ulju (Proljeće u starom Trnju, 1964) prozračnoga kolorita, no ubrzo se počeo približavati apstrakciji (Anfora, Peysage, Tamna kompozicija, Pejzaž u plavom, Dvorišna strana, Vedri dani, sve 1964). Potom krajnjom redukcijom dolazi do elementarnih rješenja te na način blizak slikarstvu oštrih rubova počinje minimalistički strogo artikulirati plohu (Tamni spektar, 1974, No. A, 1975, Prodor, 1976, sve kombinirana tehnika). Potkraj 1970-ih omekšava kompoziciju unoseći difuzne kromatske prijelaze među geometrijske oblike (Centar slike i Horizontalna, 1979, Početak jeseni, Nucleus i Sjećanje na Maljeviča, 1980, sve kombinirana tehnika). Istodobno, nadahnut glazbenim temama, nastoji ih transformirati u likovne kompozicije (Fuga, 1965, Svira Sergej Rahmanjinov, 1979, Cantus firmus i Echo sounder, 1980). Nakon višegodišnjega prekida slikarskoga rada, vraća se konkretnim motivima, figuraciji bogate kromatike i naglašene geste, posebno krajolicima, morskim i planinskim motivima (Otoci u struji, 1995, Oštrc u snijegu, 1996, obje kombinirana tehnika, Otoci, 2003, pastel) te mrtvim prirodama (Veliki šipak, 2004, Veliki buket, 2005, obje ulje). Nadahnut Velebitom, 2002–05. slika ciklus u ulju i akriliku naglašene ekspresivnosti i dinamične ritmizacije ploha (Proljeće pod Kukovima, Premužićeva staza i Kukovi u smiraj dana, 2004, Olujni Kukovi i Položne Visočice, 2005), a u pojedinim djelima primiče se apstraktnomu ekspresionizmu (Veliki Kukovi, 2003). U tušu i pastelu energičnim potezima stvara ekspresivne pejzaže (Otoci u struji, 1995, Oštrc u snijegu, 1996, Reful, 2001) i apstraktne crteže (Republika, 1990, 5–6). Djela su mu izložena na samostalnim izložbama u Zagrebu (1977, 1980), Gospiću (2005) i Ozlju (2007) te na Bijenalu mladih (Rijeka 1964), Zagrebačkom salonu (1965, 1968, 1975) i izložbi Aktualnosti u hrvatskoj likovnoj umjetnosti (Zagreb 1977). Autor je fotografija umjetničkih djela u katalozima izložba Dubravke Babić (Zagreb 1981), I. Lovrenčića (Krapina 1985, Dubrovnik 1991), Z. Kesera (Skoplje 1986), Nives Kavurić-Kurtović (Stuttgart 1991, Dubrovnik 1997), A. Kuduza (Zagreb 1993, Gornja Stubica 1994) i D. Šibla (Dubrovnik 1996) te u monografijama (T. Maroević, Zlatko Šimunović. Zagreb 2001, napisao sjećanja o Šimunoviću; V. Maleković i D. Schneider, Jure Labaš/Erotika. Zagreb 2005). Oblikovao je plakate izložba u MUO (Suvremena hrvatska keramika, 1984; Secesija u Poljskoj, 1985; Lazer Lumezi, 1986; Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj, 1987; Franjo Likar, 1990; Suvremena japanska arhitektura, 1990; Milan Kičin, 1992), likovno opremao kataloge izložba (Zbirka Branislava Glumca. Virovitica 1982; Judaica. Zagreb 1984; Juraj i Karlo Drašković kao fotografi. Zagreb 1985) te ilustrirao knjige niza Pet stoljeća hrvatske književnosti: Hrvatska književnost srednjega vijeka (Zagreb 1969), Drame, eseji, California-Zephyr M. Matkovića (Zagreb 1976), Izabrana djela J. Barkovića i Đ. Šnajdera (Zagreb 1977). Sudjelovao u restauriranju zidnih slika u župnoj crkvi u Sesvetama 1970. O njem je snimljen dokumentarni film (J. Šego, 2009).
LIT.: B. Glumac: Obrada plohe. Arena, 17(1975) 755, str. 10. — V. Maleković: Pročišćene strukture. Vjesnik, 38(1977) 23. XII, str. 7. — (Katalozi izložba): Z. Poznić, Zagreb 1980. — T. Maroević, Gospić 2005. — V. Maleković: Integritet i harmonija slike. Vjesnik, 42(1981) 22. I, str. 7. — T. Maroević: Crteži Fedora Ličine. Republika, 46(1990) 5/6, str. 222. — (Nekrolozi): B. Hlevnjak, Hrvatsko slovo, 12(2006) 572, str. 18. — T. Maroević, Vijenac, 14(2006) 316, str. 14. — B. Hlevnjak: Ličina u Ozlju. Hrvatsko slovo, 13(2007) 630, str. 18. — T. Maroević: Fedor Ličina, mala retrospektiva (katalog izložbe). Ozalj 2007.
Ana Šeparović i Darja Tomić (2013)
