LIŠNJIĆ, Marijan

LIŠNJIĆ, Marijan (Liciniano, Lisnich; Marianus), biskup (Sovići ili Gorica kraj Gruda, 14. V. 1609 — Makarska, 3. III. 1686). U Franjevački red stupio 1630. Filozofsko-teološki studij polazio vjerojatno u Zaostrogu, gdje je zaređen za svećenika 1634. Studirao 1634–42. filozofiju u Lucchi te teologiju u Milanu. Nakon povratka u domovinu više godina odgojitelj novaka u Fojnici i Zaostrogu. God. 1659. pošao je u Rim radi prodaje žita kojim je španjolski kralj godišnje darivao Provinciju Bosnu Srebrenu, što se prometnulo u aferu. Tajnika Kongregacije za širenje vjere obavješćivao je o crkvenim prilikama u BiH i Lici, ali su obavijesti zbog Lišnjićeve slabe upućenosti bile neodređene i netočne. Kad je 1660. umro bosanski biskup M. Maravić, papa Aleksandar VII. na prijedlog Kongregacije imenovao je Lišnjića njegovim nasljednikom, no tomu se usprotivio bečki dvor, a nezadovoljni su bili i franjevci koji su ga sumnjičili da je zadržao novac od prodaje žita; dospio je u rimski zatvor 1662, na sudu bio oslobođen 1664. Te godine imenovan makarskim biskupom i posvećen u Rimu, uglavnom je djelovao u dijelu biskupije pod turskom vlašću. Osnovao 1666. u Makarskoj dječačku pučku školu (vodili su ju franjevci, a djelovala je 1668–72), djelomično reorganizirao franjevačke župe, preuzeo upravu Duvanjske biskupije 1667. i Skradinske 1673. Pred Turcima je pobjegao u Zadar 1682. Pokopan u staroj franjevačkoj crkvi u Makarskoj (nad grobom ornamentirana kamena ploča s biskupskim grbom, mitrom i natpisom).