LJUBIĆ, Ivan, crkveni i protuturski pisac (Sveta Helena kraj Križevaca, 1521 — Wrocław?, 6. III. 1591). Pripadnik plemićkoga roda Kreščića. U svojim se djelima, vrelima i literaturi navodi u oblicima L(i)ubich, L(i)ubichts, Liubics, L(i)ubicz, Liubiczh, Liubisch, L(i)ubitsch, L(i)ubitz, Liubitzch, Liubytsch, Lubisz, Lubych, Luwitsch, Lyubich, Lyubych i Lywbych, katkad s dometcima »alias Kretz«, »Croata« ili »Criscziciensis de Croacia«, kao Io(h)annes, Jan, Johann i Jo(h)annes. U matrikulama Sveučilišta u Beču zabilježen 1549, na Krakovskom sveučilištu studirao 1556–58. te stekao naslov »magister artium«. U Wrocławu od 1560. kanonik, od 1572. i biskupski kancelar; istodobno kanonik kaptolâ u Nysi (Neisse; od poč. 1560-ih) i Olomoucu. God. 1560. spominje se kao ravnatelj škole u Głogówu (Glogau). Od Maksimilijana II. Habsburgovca za sebe i braću ishodio potvrdu plemstva 1571 (tekst povelje inkorporiran u potvrdnicu M. Ćiriloviću 1583). Autor je dvaju religioznih djela (1561, 1563; prvo od njih posvećeno wrocławskomu biskupu B. von Promnitzu), posmrtnoga govora Nikoli IV. Zrinskomu, Petru Farkašiću i Jurju Horvatu (1568) te govora uz biskupske izbore odn. ustoličenja (1574, 1586). Djela su mu više puta tiskana. U posljednjem (1590), opsežnoj poslanici datiranoj 1566. te upućenoj i posvećenoj ujaku, podbanu Ivanu Forčiću (tiskano i u: Commissiones et relationes Venetae, 3. Zagreb 1880), pisao je o Sigetskoj bitki, pozivajući kršćansku Europu na borbu protiv Turaka.
DJELA: Oratio non minus brevis, quam vel ad haec novissima tempora cumprimis accommodata. Nissae Silesiorum, excudebat Ioannes Cruciger, 1561, 1569, 1571, 1580. — Oratio de venerabili sacrificio altaris. Nissae, excudebat Ioannes Cruciger, 1563, 1571, 1580. — Oratio funebris, in modum historiae, obitus illustris quondam domini, ac domini Nicolai comitis a Zrynn. Nissae, excudebat Ioannes Cruciger, 1568, 1571, 1580. — Oratio in electione novi episcopi. Nissae, excudebat Ioannes Cruciger, 1574, 1578. — Oratio … de canonica in regimen ecclesiae successione. Impressum Nissae, per Andream Reinheckel, 1586. — Christiana ipsaque longe brevissima paraenesis de repurganda Europa. Nissae, apud Andream Reinheckel, 1590.
LIT.: F. W. Erdmann: Beschreibung der Kathedral-Kirche ad St. Joannem. Breslau 1850, 42–43. — A. Kastner: Beitrage zur Geschichte des Bisthums Breslau von 1500 bis 1655. Neisse 1858, 110, 240, 280, 284. — W. Wisłocki: Liber diligentiarum facultatis artisticae Universitatis Cracoviensis, 1. Cracoviae 1886. — R. Lopašić: Bihać i Bihaćka krajina. Zagreb 1890, 253, 258–259. — A. Chmiel: Album studiosorum Universitatis Cracoviensis, III/1. Cracoviae 1896, 23. — K. Schrauf: Die Matrikel der ungarischen Nation an der Wiener Universität 1453–1630. Wien 1902. — K. Estreicher: Bibliografia polska, 21. Kraków 1906, 356, 430. — V. Klaić: Hrvatsko pleme Kreščić ili Kriščić. Vjesnik Kr. državnog arkiva u Zagrebu, 1(1925) str. 51–52, 63–64, 84, 88. — A. Nägele: Documenta Jeriniana. Archiv für schlesische Kirchengeschichte (Breslau), 1936, 1, str. 103–104, 113, 129–131, 142. — A. Nowack: Der älteste Visitationsbericht über die Breslauer Kathedrale, Kreuzkirche und St. Ägidius vom Jahre 1580. Ibid., str. 86, 97. — R. Völkel: Die personliche Zusammensetzung des Neisser Kollegiatkapitels während seiner Residenz in der Altstadt Neisse 1477–1560 an der Kollegiatkirche zu SS. Johannes Ev. u. Nikolaus. Neisse 1937, 38, 48, 50, 52, 55–56, 60, 87. — G. Zimmermann: Das Breslauer Domkapitel im Zeitalter der Reformation und Gegenreformation. Weimar 1938. — Die Matrikel der Universität Wien, 3. Graz—Köln1959, 87. — T. Matić: Iz hrvatske književne baštine. Zagreb—Slavonska Požega 1970. — Š. Jurić: Croatiae scriptores Latini recentioris aetatis. Zagrabiae 1971. — Zanimljivosti iz povijesti i kulture Križevaca i okolice. Cris, 2(2000) 1, str. 61. — S. K. Németh: Zrínyi Miklós, a szigetvári hős gyászbeszéde, Farkasics Péter és Horváth György epitaphium (1571). Irodalomtörténeti közlemények (Budapest), 120(2016) 5, str. 621–630.
Ivan Bačmaga i Marina Kučer Beš (2021)
