LJUŠTINA, Franjo (Kalić), politički aktivist (Kupinovo kraj Pećinaca, 23. X. 1894 — Zagreb, 25. I. 1922). Zbog organizacije štrajka isključen 1912. iz gimnazije u Vinkovcima; maturirao kao privatist. Radio pri financijalnim oblastima i u zagrebačkoj Munjari. Za I. svjetskoga rata u austrougarskoj vojsci kažnjavan zbog širenja boljševizma (zatvoren u Trstu 1917, obolio od tuberkuloze pluća). Od 1918. u Zagrebu službenik u Trgovačkom d. d. »Hermes«, Gospodarskom društvu i Savezu željezničara. Pridonijevši obnovi sindikalnih organizacija i pokretanju štrajkova 1918–19, bio je član Radničkoga vijeća Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije te zagrebačkoga Mjesnoga odbora ljevice; promičući jedinstvo radničkoga pokreta i uspostavu socijalističke republike, osudio stranačko vodstvo zbog suradnje s građanskim strankama. Od ožujka 1919. u Budimpešti sudjelovao u revoluciji (član Centralnoga odbora Jugoslavenske komunističke frakcije i urednik njegova tjednika Crvena zastava), nakon sloma Mađarske Sovjetske Republike od rujna 1919. u Beču vodio punkt komunističkih emigranata, a u listopadu 1920. vratio se u Zagreb i nastavio djelovati u KPJ, za koju je uoči izbora za Ustavotvornu skupštinu agitirao i u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju. Zauzimanjem M. Krleže i L. Popovića u veljači 1921. smješten u brestovački sanatorij, nakon donošenja tzv. Zakona o zaštiti države, pozivajući na otpor, u kolovozu ga je napustio; u rujnu uhićen, umro u bolnici pod policijskom stražom. Objavljivao u Pravdi (1918), Slobodi (1919), Novom svijetu (1920) i ilegalnom Komunistu (1921, supokretač). Krleža mu je posvetio novelu Smrt Tome Bakrana (Književna republika, 1924, I/1), popraćenu crtežom Lj. Babića Franjo Ljuština u mrtvačnici.
LIT.: A. Cesarec: (Nekrolog). Borba, 1(1922) 19. II, str. 3–4. — J. I. Vidmar: Prilozi građi za historiju radničkog pokreta i KPJ 1919. god. Arhivski vjesnik, 2(1959) str. 17–18, 36, 53–54, 62–63, 188, 206–207, 218–221, 223. — M. Krleža: Jedno pismo iz godine 1922. Milanu Ćurčinu, uredniku Nove Evrope. Vjesnik, 21(1960) 4. XII, str. 6. — Z. Glik: Franjo Ljuština – apostol svoje klase. Arena, 11(1969) 428–432, str. 10–11. — T. Milenković: Nekoliko dokumenata o delatnosti jugoslovenskih internacionalista u Mađarskoj Sovjetskoj Republici. Prilozi za istoriju socijalizma (Beograd), 6(1969) str. 333, 343–347, 352–355. — M. Stilinović: Bune i otpori. Zagreb 1969, 41, 43, 49, 59, 95, 311. — L. Kobsa i S. Ljubljanović: Borac svoje klase. Vjesnik, 40(1979) 11. XI, str. 4. — S. Lasić: Krleža. Kronologija života i rada. Zagreb 1982. — I. Očak: Braća Cvijići. Zagreb 1982. — Isti: Krleža–Partija. Zagreb 1982. — Z. Stipetić: Argumenti za revoluciju – August Cesarec. Zagreb 1982. — M. Zovko: Sjećanja i radovi. Sarajevo 1984. — M. Sobolevski: Komunistički pokret u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju od 1919. do 1929. Rijeka 1985, 95–96. — I. Očak: Afera Diamantstein. Zagreb 1988.
Ivan Bačmaga (2021)
